U Izolatoriju na Podhrastovima u Sarajevu trenutno je smješteno 90 pacijenata. Od toga na Odjelu intenzivne njege je 19, a pet bolesnika priključeni su na respiratore.
No, od uspostavljanja, kroz Izolatorij prošla su 792 pacijenta, od toga 163 u jedinici Intenzivne njege, a opservirano je više od 700 bolesnika. Hispitaliziranim pacijentima urađeno je 80.059 laboratorijskih analiza, 1.472 RTG pluća, 526 CT pluća te 558 PCR testova.
Među umrlima prednjače starije osobe sa komorbiditetima
Kaže to prim. dr. Bosanko Horozić, koordinator rada Krznog štaba Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), na početku razgovora za Faktor, i dodaje kako brojke najbolje govore o naporima koje ovaj zdravstveni centar i njegovi uposlenici ulažu kako bi adekvatno zbrinuli pacijente hospitalizirane u Izolatoriju.
Prim. dr. Bosanko Horozić, koordinator Kriznog štaba KCUS-a
– Ono što upada u oči jeste da u posljednje vrijeme sve više imamo mlađih ljudi sa teškom kliničkom slikom koji iziskuju kiseoničku podršku. Što se tiče umrlih, i dalje su u najvećem broju slučajeva osobe koje su starije životne dobi sa više komorbiditeta, ili su to pacijenti koji su na dijalizi, te onkološki bolesnici što značajno komplicira terapeutski pristup i doprinosi težini kliničke slike. No, važno je napomenuti da većoj smrtnosti značajno doprinosi i relativno kasni prijem u Izolatorij, odnosno dešava se da je pacijent već na prijemu značajno respiratorno ugrožen. Ako poredimo smrtnost u BiH sa zemljama Evropske unije, naša država, po broju umrlih u odnosu na broj stanovnika, ispred je nekih bogatijih i naprednijih zemalja čiji su zdravstveni sistemi značajno bolje organizirani – ističe Horozić.
Navodi da je transformacija Klinike za plućne bolesti na Podhrastovima u Izolatorij tekla uporedo s primanjem i liječenjem najtežih pacijenata kojima je trebala respiratorna podrška.
– Kapaciteti Izolatorija su se, shodno povećanom prilivu pacijenata, povećavali tako da Izolatorij sada ima 112 kreveta, a opremljen je za prijem i tretman najtežih pacijenata sa respiratornim tegobama. Napomenuo bih da pacijenti sa teškom kliničkom slikom ne mogu dijeliti sobu sa drugim pacijentom. Cijeli jedan odjel transformirali smo u odjel Intenzivne njege koji je neprestano pod nadzorom anesteziologa i opremljen je za liječenje najtežih bolesnika. Dakle, maksimalni kapacitet Izolatorija je 112 kreveta i to je optimalni broj kako bi svi pacijenti mogli dobiti adekvatnu njegu, a da su istovremeno ispoštovani i osnovni normativi smještaja određenog broja pacijenata u određenom prostoru. Ali, to nije sve! Mi smo, ne čekajući naredbe Kriznog štaba, još u martu pri svakoj Klinici na KCUS-u oformili izolacione sobe sa po najmanje četiri kreveta za pacijente koji su pozitivni na COVID-19,a iziskuju hitnu subspecijalističku intervenciju, što ukuno iznosi 326 kreveta za Covid-pacijente – kaže Horozić.
No, i pored ovakve organizacije, ne prestaju napadi na KCUS i njegov menadžment svaki put kada bi sa Koševa stizala pitanja – šta je sa izolatorijem Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” te kada će i ta zdravstvena ustanova preuzeti odgovornost za zbrinjavanje Covid-pacijenata, kao što je to slučaj i u svim drugim kantonima.
U optužbama navodi se kako KCUS ima desetine praznih kreveta, a kao primjer pominje se Klinika za infektivne bolesti i postavljala pitanje – zašto se tamo ne smiještaju oboljeli od COVID-19!?
Sa KCUS-a je do sada u nekoliko navrata, kao odgovor na pitanje pokušano dati objašnjenje, ali se, kako kaže doc. dr. sc. med. Rusmir Baljić, šef Klinike za infektivne bolesti, nije shvatilo, ili nije željelo shvatiti.
Doc. dr. sc. med. Rusmir Baljić, šef Klinike za infektivne bolesti KCUS-a
– Klinika nije pravljena da odgovori za slučajeve epidemija, već je to klasična infektivna klinika. Ovo je prvi put da imamo pandemiju ovog oblika koja je zatvorila čitav svijet. Jedina slična je bila epidemija Ebole 2014. i tada je zaključeno da Klinika ne zadovoljava uvjete za prijem i tretman pacijenata sa tako visokim stepenom rizika od prenošenja zaraze. Smrtnost kod Ebole bila je oko 50 posto. Nakon toga počelo se sa aktivnostima za izgradnju posebnog Izolatorija koji bi imao dvije sobe sa negativnim tlakom, ali se od toga odustalo nakon proglašenja kraja epidemije u proljeće 2015. – navodi Baljić.
Dodaje da je Kolegij Klinike za infektivne bolesti još na početku pandemije dao prijedlog da se cijela Klinika pretvori u Covid-bolnicu, ali uz uvjet da se pacijenti koji se tu inače liječe dislociraju na drugu lokaciju te da brigu o njima preuzmu i ljekari drugih specijalnosti što bi, kako kaže, bilo teško izvodivo.
– Klinika nije koncipirana na način da se na odjelima mogu odvojeno smiještati pacijenti koji su oboljeli od COVID-19 i oni koji to nisu, izuzimajući prostor Intenzivne njege. Također, kapacitet Klinike je 60 kreveta, a ne 80 ili 125 kako pojedinci koji očito ne poznaju stvarno stanje navode u posljednje vrijeme, uz postojanje tri mjesta u intenzivnoj i osam mjesta u postintenzivnoj njezi. S obzirom da su to kapaciteti koji su prema iskustvima kolega iz drugih zemalja smatrani nedostatnim za slučaj masovnijeg obolijevanja, odlučeno je da se formira poseban odjel koji je formalno-pravno dio Klinike za infektivne bolesti, u prostorima nekadašnje Klinike za plućne bolesti i tuberkulozu na Podhrastovima. Ti prostori su, pored skoro dvostruko većeg hospitalnog kapaciteta, pružali i mogućnost smještaja velikog broja osoblja, posebnog CT aparata i laboratorije, kao esencijalnog dijela ovakvih klinika, što bi bilo nemoguće da su korišteni raspoloživi kapaciteti Klinike za infektivne bolesti – objašnjava Baljić.
Ljekari se nisu “povukli” iz Izolatorija
No, nosioci posla u Izolatoriju Podhrastovi upravo su, naglašava Baljić, ljekari i drugo osoblje Klinike za infektivne bolesti, uz pomoć anesteziologa, internista i ljekara drugih specijalnosi, i oni se nisu “povukli” iz Izolatorija kako se, dodaje on, može čuti u izjavama neodgovornih i neupućenih kolega, nego i dalje svakodnevno učestvuju u radu i dežurstvima u Izolatoriju, a u isto vrijeme liječeći i pacijente koji boluju od ostalih infektivnih oboljenja.
– Najbolji pokazatelj obima posla je taj da je, pored hospitalizacije, skoro 800 pacijenata oboljelih od COVID-19, kroz ambulante i Savjetovališta klinike, koji nisu prekidali rad ni u vrijeme najvećeg priliva Covid-pacijenata, obavljeno oko 8.400 pregleda uz hospitalizaciju više od njih 500. Isto tako, od početka pandemije kompletni prostori u prizemlju Klinike, gdje se nalazio Odjel intenzivnje njege, korišteni su za smještaj pacijenata sumnjivih na COVID-19 koji su dolazili radi postojanja drugih bolesti, a ti prostori su služili i za hospitalizaciju i tretman pacijenata sa jasnim simptomima COVID-19, ali kojima bolest nije bila potvrđena relevantnim testovima. Zato je začuđujuće da se u javnost i dalje plasiraju ove neistine, a da se nije pokušalo provjeriti, s obzirom da se svi ovi podaci šalju Zavodu za javno zdravstvo KS u vidu redovnih izvještaja i prijava bolesti – navodi Baljić.
Ono što se, kako kaže zaboravilo, jeste da je Klinika za infektivne bolesti u julu, dok su svakodnevno bilježeni rekordi u broju novootkrivenih kao i rastu hospitaliziranih pacijenata, odvojila tim ljekara i poslala ga na ispomoć kolegama u Novom Pazaru.
– Ovo je omogućeno na način da su kolege koje su ostale u Sarajevu preuzele dio dežurstava i obaveza na dvije lokacije, kako bi se proces rada odvijao nesmetano. Kompletno osoblje Klinike za infektivne bolesti će i dalje biti na usluzi, kako pacijentima sa COVID-19, tako i svima drugima koji trebaju naš tretman, a pored Kantona Sarajevo ova Klinika prima i najteže pacijente iz još četiri kantona u Federaciji BiH, te istočnog dijela entiteta RS – dodaje Baljić.
Šef Klinike za infektivne bolesti svrnuo i na naredbu Ministarstva zdravstva Federacije BiH kojom je svim zdravstvenim ustanovama naloženo da obezbijede 30 posto kapaciteta za smještaj pacijenata sa COVID19.
– U Kantonu Sarajevo postoji dovoljno bolničkih kapaciteta za smještaj više stotina oboljelih od COVID-19. Međutim, zbog insistiranja da se alternativni Izolatorij u prostorima Garnizone ambulante u krugu Opće bolnice u potpunosti adaptira i tek onda stavi na raspolaganje pacijentima, mjesecima se pokušavaju naći alternative u vidu studentskog ili đačkog doma, odnosno sportskih dvorana, iako je to, primjera radi, slučaj u susjednim zemljama koje te iste dvorane pripremaju za prijem oboljelih, odnosno već su ih koristili u te svrhe. To znači da ćemo sada na raspolaganju imati skoro 500 kreveta u KS, što bi bio adekvatan broj i u najcrnjem scenariju. Novitet je da se po prvi put i hospitalni kapaciteti u Općoj bolnici stavljaju na raspolaganje Covid-pacijentima sa lakšim i srednje teškim kliničkim slikama, dok će se tretman teških i kritično oboljelih pacijenata i dalje obavljati u Izolatoriju na Podhrastovima. Naravno i Opća bolnica, shodno Naredbi Ministarstva zdravstva FBiH, mora značajno povećati broj kreveta predviđen za liječenje Covid-pacijenata jer trenutnih 30 kreveta ni izbliza ne predstavlja 30 posto njihovih posteljnih kapaciteta – istakao je Baljić.
Rad u Izolatoriju Podhrastovi organiziran je, kaže Horozić, na osnovu najnovijih uputa i smjernica datih od relevantnih svjetskih autoriteta.
– Trenutno o našim pacijentima tokom jednog dana, 24 sata, u Izololatoriju brine 100 zdravstvenih radnika i imamo ih dovoljno. U Izolatoriju instalirana je sva potrebna laboratorijska oprema, RTG aparat kao i potpuno nov najmoderniji CT aparat koji su od tada neprekidno u funkciji. Izolatorij je integralni dio Infektivne klinike i njime rukovode infektolozi i anesteziolozi, a timove čine još i internisti-intenzivisti, specijalisti raznih grana interne medicine i pulmolozi. Oni čini okosnicu tima, dok sve druge specijalnosti pružaju potrebnu podršku. Naravno, ništa manje nisu bitne ni medicinske sestre i tehničari, inžinjeri radiologije, mikrobiolozi, laboranti, fizioteraperuti, servirke i radnice, bez kojih bi bilo nemoguće organizirati rad u Izolatoriju. Zdravstvevi radnici i drugo osoblje rotiraju se svaki mjesec, a nakon rada u Izolatoriju, vraćaju se u svoju matičnu organizacionu jedinicu gdje nastavljaju rad. Odmora nema, pritisak je strašan, pogotovo u ovima danima kada je priliv pacijenata veliki. KCUS je morao reorganizovati rad na velikom broju Klinka, kako bi mogao odgovoriti zahtjevima i potrebama pacijenata u Izolatoriju – naglašava Horozić.
Opća bolnica prvo ponudila 400, pa 30 kreveta
Na pitanje, ima li među medicinskim osobljem zaraženih, Horozić odgovara da je 108 uposlenika odsutno s posla. Neki od njih su pozitivni na COVID-19, a neki su u samoizolaciji jer su bili u kontaktu sa zaraženim.
– Broj pacijenata pozitivnih na COVID-19 sa izraženim teškim respiratornim simptomima, koji se hospitaliziraju u našem Izolatoriju, značajno je povećan. Istovremeno, u toku redovnih aktivnosti KCUS primi dnevno više od 2.500 osoba kroz trijažne punktove radi pružanja, kako ambulantnih, tako i hospitalnih zdravstvenih usluga. Također, svakodnevno spašavamo živote pacijenata koji zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju i nemamo vremena da ih testiramo na COVID-19 prije intervencije. U ovakvoj situaciji mogućnost zaraze osoblja značajno je povećana i pored striktnog pridržavanja epidemioloških uputa – ističe Horozić.
Proces nabavke zaštite opreme kontinuirano traje od početka pandemije. Iako je, kako nam je rečeno, Izolatorij za sada opkrbljen najkvalitetnijom zaštitnom opremom, ona se brzo troši, a napori da se zdravstveni radnici, koji su u direktnom kontaktu sa oboljelima, zaštite, konstantno traju.
Tokom zadnja dva dana, od kada je naređeno formiranje Izolatorija u Općoj bolnici, iz Izolatorija na Podhrastovima premješteno je, kaže, Horozić, nekoliko pacijenata koji su u fazi rekovalenscencije i kojima više nije potrebna respiratorna podrška.
– Ono što mi nije jasno i moram naglasiti je da je 30 kreveta koje je Opća bolnica ponudila za liječenje Covid-pacijenata izuzetno malo, pogotovo ako znamo da je menadžment te ustanove nedavno obavijestio javnost da su spremni primiti 400 pacijenta oboljelih od COVID-19 sa najtežom kliničkom slikom. Iz do sada viđenog jasno je da su priče za javnost jedno, a spremnost na djelu sasvim drugo. Opća bolnica mora otvoriti vrata za korona pozitivne bolesnike u daleko većem kapacitetu, kao što to danima i obećavaju – zaključuje Horozić za Faktor.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
