Doznajemo: Edin Vranj uskoro na slobodi, pušta li Srbija Mujanovića i Osmanovića?

Edin Vranj, kojeg je Srbija uhapsila, a potom i optužila za navodni ratni zločin nad Srbima, trebao bi do ponedjeljka biti u BiH sa svojom porodicom, rečeno je Raportu iz nekoliko izvora.

Pored Vranja u BiH bi se trebali vratiti i Husein Mujanović i Osman Osmanović, koje je Srbija također uhapsila zbog navodnih ratnih zločina.

Naime, prekjučer je iz Tužilaštva Srbije za ratne zločine, uz informaciju da je podignuta optužnica protiv Vranja, saopćeno i da postoji prijedlog da se ta optužnica prepusti Tužilaštvu BiH na procesuiranje.

Već jučer je iz Kabineta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića zatraženo da se taj predmet vrati bh. pravosuđu.

Vulin: Spremni smo ustupiti predmete protiv 26 državljana BiH

Vrlo brzo nakon toga, stigla je i izjava ministra policije Srbije i Vučićevog trbuhozborca Aleksandra Vulina. On je u najavi otišao korak dalje. Kazao je da će Srbija ustupiti svih 26 optužnica bh. pravosuđu.

A da li će se to desiti moglo bi se saznati već danas. Kako je najavljeno, glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić danas će boraviti u Beogradu gdje će se sastati s tužiteljima Srbije i jedna od tema bit će predmeti ratnih zločina.

Zašto Srbija odjednom odustaje od montiranih optužnica za ratne zločine protiv pripadnika Armije RBiH?

S obzirom na to da je na Kosovu svakim danomsve napetije i da Srbija i Vučić sve više gube kontrolu nad situacijom, predsjedniku Srbije potrebni su ‘bodovi’ međunarodne zajednice.

Vučić je već bio pod pritiskom zbog optužnica protiv pripadnika Armije RBiH, a da se o tome razgovara jasno je i iz saopćenja koje je objavljeno nakon što se Vučić sastao sa Sergeom Brammertzom.

“Transparentna razmjena svih optužnica za ratne zločine i informacija o istragama između Bosne i Hercegovine i Srbije bio bi korak ka unapređenju regionalne saradnje kad je riječ o optužnicama za ratne zločine, zaključeno je danas (20. septembar) na sastanku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa glavnim tužiocem Mehanizma za međunarodne krivične sudove Sergeom Brammertzom u Beogradu”, pisalo je u saopćenju.

Upravo tezu da je to ‘ogroman korak ka unapređenju regionalne saradnje’ izgovorio je Vulin, ali i Vučić. S tim da ju je Vulin ponovio nekoliko puta.

Za šta je Srbija tereti Vranja, Mujanovića i Osmanovića?

Vranja, koji je uhapšen 12. septembra, Srbija tereti za ratne zločine protiv ratnih zaroblјenika na lokalitetu Goražda od januara 1993. do oktobra 1994. godine.

“On se tereti da je u periodu od januara 1993. do oktobra 1994. godine kao isljednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zaroblјenika srpske nacionalnosti koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske”, naveli su iz MUP-a Srbije.

Huseina Mujanovića srbijanska policija uhapsila je u julu 2018. na graničnom prijelazu između Bosne i Hercegovine i Srbije Uvac. Od tada je u pritvoru u Srbiji.

Suđenje Osmanoviću u Beogradu: Svjedok tvrdi da niko od zatvorenika nije tučen ili mučen

Apelacioni sud u Beogradu u martu ove godine poništio je prvostepenu presudu kojom je Husein Mujanović, bivši ratni komandant vojnog zatvora u Hrasnici kod Sarajeva, bio osuđen za zlostavljanje srpskih zatvorenika i naredio ponovno suđenje.

Mujanović je u julu 2020. godine osuđen na deset godina zatvora.

Tokom iznošenja žalbi u februaru, njegov advokat Dušan Ignjatović je rekao da prvostepeni postupak nije bio pravičan, jer Viši sud u Beogradu nije prihvatio sve svedoke koje je odbrana predložila.

Prema optužnici, u periodu od 8. jula do 15. oktobra 1992. u zatvoru u Hrasnici, koji je vodila Armija BiH, bilo je oko 30 srpskih zatvorenika.

Zatvorenici su, prema optužnici, držani u lošim uslovima i zlostavljani. Neki od njih su prebijani u obližnjem skloništu, nakon čega je njih šest umrlo. Mujanoviću se na teret stavljalo da je lično tukao dva zatvorenika koja su preživjela.

Sud u Beogradu osudio Huseina Mujanovića na 10 godina zatvora

Tužilaštvo za ratne zločine (TRZ) Srbije podiglo je optužnicu protiv Osmana Osmanovića zbog zločina počinjenih 1992. godine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima u logoru “Rasadnik” u Gornjem Rahiću (Brčko).

Osmanović uhapšen je u novembru 2019. godine na granici između Srbije i BiH. Sarajevo je tražilo njegovo izručenje, ali je Srbija to odbila.

Njegovo suđenje u Beogradu počelo je 1. juna, kada se izjasnio da nije kriv.

Kada je u novembru Osmanović uhapšen na granici sa Srbijom, Tužilaštvo za ratne zločine je saopštilo da je on, “kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) a kasnije Armije BiH, zajedno s više pripadnika svoje jedinice nanosio tjelesne povrede, mučio, zlostavljao i zastrašivao civile i zarobljene pripadnike Vojske Republike Srpske (VRS)”.

Osmanović je državljanin Bosne i Hercegovine, koja je zatražila njegovo izručenje. Viši sud u Beogradu je odbio ovaj zahtjev, te je Osmanović ostao u pritvoru u Srbiji.

Osmanovićev advokat Mirsad Crnovršanin je za BIRN u decembru rekao da ne postoji nijedan razlog da TRZ Republike Srbije vodi istragu protiv Osmanovića budući da je on državljanin BiH, da je krivično djelo počinjeno u BiH, te da jedini svjedok i oštećeni također živi u BiH.

“Krivično djelo za koje se provodi istraga u Srbiji istovjetno je onome u BiH, te su samim tim ispunjeni svi uslovi za ustupanje predmeta Osmana Osmanovića”, kazao je tada Crnovršanin.

Apelacioni sud Brčko distrikta je 2015. osudio Galiba Hadžića na dvije godine i deset mjeseci i Nijaza Hodžića na godinu dana zatvora zbog mučenja zatvorenika u “Rasadniku”. Osmanović je bio svjedok na tom suđenju.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79