Druga bolest neće čekati da infekcija prođe: Pacijenti imaju infarkt, može da pukne čir, slijepo crijevo, žena se mora poroditi, udesi se dešavaju…

Sarajka N. N. već duže vrijeme pokušava postati majka, no zbog zdravstvenih problema taj san nije ostvarila, a vrijeme pandemije, tako joj se čini, sve je više udaljava od njega. Prije nekoliko dana je posumnjala da je zaražena koronavirusom, testirana je i, kada je vidjela rezultat, lice joj je bilo ozareno radošću. Samo na trenutak.

Srećom, pa sam tada razgovarala s divnom mladom medicinskom sestrom u Domu zdravlja Stari Grad, kojoj sam objasnila svoj dvostruki strah. Tješila me je i bodrila da budem hrabra. Ali, mene je posebno pogodilo to otkako sam čula za naredbu Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH prema kojoj se liječe samo zaraženi od Covida i oni najurgentniji slučajevi, ističe mlada žena.

Izgubljeno vrijeme

​Riječ je o naredbi od 25. oktobra kojom se svim zdravstvenim ustanovama bez obzira na oblik vlasništva, kao i privatnim praksama te u kliničkim centrima u Federaciji BiH naređuje da rade samo hitne slučajeve, a da obustave sve tzv. hladne programe.
– Gdje sam ja tu, nema me. A meni biološki sat teče, pita uspaničena Sarajka, koja, kao i mnogi drugi bolesni, sada ne zna šta raditi.

U pomenutoj naredbi se kaže i to da se obustavljaju redovni specijalističko-konsultativni pregledi u zdravstvenim ustanovama, s nekim izuzecima, a specijalista mora utvrditi da li su neodgodivi i hitni.

Stav v. d. direktora Opće bolnice “Prim. dr. Abdulaha Nakaš” prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića je ohrabrujući: “Mislim da je vrlo opasno da ponovno zatvorimo zdravstveni sistem. Svjedočili smo velikom broju zapuštenih slučajeva, kojima nismo mogli pomoći jer je izgubljeno dragocjeno vrijeme. Opšta bolnica će ostati otvorena za sve pacijente, naravno, poštujući sve mjere koje su propisali krizni štabovi”.

Nijedan osiguranik i pacijent nije ostao bez adekvatne zdravstvene zaštite, naglašava direktor Kantonalne bolnice Mostar

​Napominje da će se u toj ustanovi operativni zahvati, kako urgentni tako i svi oni koji su neophodni, raditi nesmanjenim tempom, “jer ne možemo dozvoliti dalje pogoršanje zdravstvenog stanja populacije”.

– Načeli ste jedno jako važno pitanje, primjećuje prof. dr. Vahid Jusufović, direktor UKC-a Tuzla.

– Naređenje je naređenje, i ja sam ga proveo u potpunosti, ali sam i svim načelnicima klinika i doktorima specijalistima koji rade u prijemnim ambulantama dopustio da po svojoj procjeni sva stanja koja zahtijevaju bolničko liječenje i operaciju budu primljena. Malo je previše kruta ova naredba o obustavljanju hladnog i operativnog programa, treba razmišljati i o pacijentima koji nisu Covid, smatra direktor Jusufović, slažući se s tvrdnjom da su ti pacijenti danas u velikoj mjeri ugrožena kategorija.

– U suštini, više nema hladnih slučajeva. Jer, za ovo vremena koliko je prošlo otkako smo u pandemiji, ništa više nije hladno i ono što je za proteklih šest mjeseci ušlo u akutno stanje zahtijeva neophodne medicinske intervencije. Mi tako i postupamo. Zvanično, nema hladnog operativnog programa, ali je vrlo mala grupa nečeg što se može odgoditi, a ovo sve što možemo da radimo, mi radimo, govori direktor Jusufović, napominjući da se u UKC-u gotovo bio dostigao broj usluga i operacija s onim iz 2019. godine.

Ali, došla je ova naredba, a ja spadam među one koji poštuju institucije vlade, pa smo je i proveli, no, život ide dalje. Svi pacijenti se moraju primati, kaže dr. Jusufović, a slično nam tvrdi i direktor Kantonalne bolnice u Mostaru “Dr. Safet Mujić” prim. dr. Zlatko Guzin.

– Bez obzira na naredbu, mi ne možemo prekinuti normalan rad u smislu tretiranja pacijenata kojima je neophodna zdravstvena zaštita. Sve vrijeme dosad smo radili onkološke pacijente i sva hitna stanja, pa i dijagnostičke procedure za koje smatramo da su nužne. Mislimo da nijedan osiguranik i pacijent nije ostao bez adekvatne zdravstvene zaštite, napominje dr. Guzin, koji pri donošenju jedne ovakve naredbe nije bio konsultovan.

– Naši hospitalizirani pacijenti koji nisu oboljeli od Covida su izolovani, provode se sve higijensko-epidemiološke mjere, i za sada nismo imali situaciju da nam se u bolnici zarazio pacijent, ističe direktor Guzin, napominjući da trenutno nemaju potrebu za primanjem zdravstvenih radnika iz penzije, kao što, očito, planiraju u Kantonu Sarajevo.

​Ali, ističe, u slučaju da se usložni situacija, biće potrebe i za tim.
Almir Kovačević, načelnik kabineta generalnog direktora Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, kaže kako su svi svjesni da neki pacijenti ne mogu dugo čekati.

Za ovo vremena koliko je prošlo otkako smo u pandemiji ništa više nije hladno, pa i ono što je ušlo u akutno stanje zahtijeva medicinske intervencije, kaže direktor UKC-a Tuzla.

– Sada se ne primaju oni koji po procjeni ljekara nisu hitni, jer može nešto i da ostane za sutra. Ali, kada čovjeka zaboli, mora se primiti, a za urgentna hitna stanja nema čekanja. Neki infarkt koji dođe, mi moramo primiti, bez obzira na to da li je osoba pozitivna ili negativna, govori Kovačević, koji takođe kaže da ni njih niko nije konsultovao prilikom donošenja ove naredbe.

Infarkti, udesi, porodi…

– Dakle, za nas je ova naredba propis, ali mi smo prvenstveno zauzeli stav da se svi moramo maksimalno uključiti u zdravstveni sistem i moramo imati dobru komunikaciju. Ono što nama upute iz Doma zdravlja moramo rješavati, šta god to bilo, kaže Kovačević, napominjući da pri ovoj bolnici djeluje stručno tijelo, koje čine lica spremna da daju stručni odgovor na svaku situaciju.

– Razmišlja se o svemu. Jako je važno sačuvati ljude iz zdravstvenog sistema koji rade. Liječiti ne može svako, upozorava Kovačević, a ni dr. sci. med. prim. Hasana Škilju, direktora Opće bolnice u Tešnju, niko iz Federalnog štaba u vezi s ovom naredbom nije konsultovao.

Ja sam protiv zatvaranja ostalih djelatnosti bolnice, jer pacijenti imaju pravo da imaju i infarkt, može da pukne čir i slijepo crijevo, žena se mora poroditi, udesi se dešavaju, govori dr. Škiljo.

U tešanjskoj Općoj bolnici ima ukupno 225 kreveta, a od toga je 96 za kantonalni plućni odjel.

– Od tih 96, mi smo 40 odmah stavili u upotrebu za Covid odjeljenje, pulmološke smo krevete pretvorili u Covid krevete, a interna hirurgija, pedijatrija i ostala odjeljenja funkcioniraju kao i dosad. Jedino ako bismo morali popuniti svih 80 kreveta, onda bismo pulmologiju reducirali na minimum i spojili s ostalim odjeljenjima. Ne smiju trpjeti drugi bolesnici zbog Covida, kaže direktor Škiljo.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79