DW: Njemačka je pojačala svoj angažman u BiH, ali Scholzov ignorantski stav je pogrešan

U pojačani angažman Berlina u Bosni i Hercegovini ne uklapa se odluka kancelara Scholza da tokom prve posjete zemljama Zapadnog Balkana ne posjeti Sarajevo. Ta odluka je pogrešna i šalje krivi signal, piše novinarka DW Zorica Ilić.

Sporo se probija kroz masu okupljenih građana na Baščaršiji. Maše im, slika se sa djecom, miluje ih po glavi. Nekoliko stotina građana, prema navodima lokalnih medija, pozdravilo ga je u srcu Sarajeva. Avgust je 2021. Nakon dvije godine ponovo je u posjeti BiH.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rado dolazi u BiH. Od 2010. godine do danas u zemlji je boravio sedam puta – što u svojstvu premijera, što predsjednika. U BiH ga rado dočekuju, kako pokazuju snimke, pa makar bile i iscenirane. „BiH ima posebno mjesto u srcima naših ljudi”, poručuje Erdogan tokom ove posjete.

No, uz sve simpatije prema Erdoganu i njegovoj zemlji, u BiH ne sanjaju o odlasku u Tursku, već u Njemačku.

Dugogodišnja kancelarka te zemlje, Angela Merkel, samo dvije sedmice nakon Erdoganove šetnje Baščaršijom boravila je u oproštajnoj posjeti zemljama Zapadnog Balkana. Sarajevo je međutim zaobišla u širokom luku. Zato je bila u Beogradu.

Istina je doduše da je Merkel bila među najvećim zagovornicima Berlinskog procesa, istina je također da je upravo ona na mjesto visokog predstavnika u BiH poslala svog bivšeg ministra Christiana Schmidta, ali je istina i da je tokom dugih 16 godina, provedenih na mjestu šefice njemačke vlade, u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini boravila samo jedanput.

Upravo je imenovanje Schmidta na mjesto visokog predstavnika bio znak pojačanog angažmana Njemačke u BiH, a shodno tome i očekivanja od njega velika. Još veći znak, a time i još veće nade, uslijedile su koncem prošle godine, nakon stupanja na dužnost nove njemačke vlade. No po svemu sudeći to bi manje-više ostao spori, više deklarativni, nego efikasni angažman, da nije bilo 24. februara ove godine. Tek su ruske trupe u Ukrajini podsjetile Berlin i ostale prijestolnice u EU na jedan drugi krvavi rat koji je – kakva ironija – počeo prije čitavih 30 godina – rat u BiH – koji se istinski nikada nije završio, već se pretvorio u opasni, zamrznuti konflikt.

Odjednom su se i u Berlinu i u ostatku Unije sjetili, iako im BiH kao ni Zapadni Balkan nisu istinski važni, da su ipak toliko važni da ih ne bi tek tako prepustili ruskoj sferi utjecaja. Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock je dvije sedmice nakon početka ruske invazije boravila u posjeti zemljama Zapadnog Balkana, njena prva, ujedno i najkompleksnija stanica bilo je Sarajevo. Uslijedila je posjeta ministrice odbrane Christine Lambrecht, čiji je avion također najprije sletio na sarajevski aerodrom.

Nekako paralelno s tim je vladajuća “semafor-koalicija” (SPD, Liberali i Zeleni) u parlamentarnu proceduru u Bundestag uputila rezoluciju o BiH koja je izvazvala brojne reakcije što u samoj BiH, što u, u ovom slučaju, dobro pozicioniranom zapadnom bh. susjedu – Hrvatskoj, a pokazala i neslaganja u redovima njemačkog SPD-a. Tako su dva poslanika Bundestaga, Nijemci balkanskog porijekla i imena, u medijima predstavljeni kao simbol međusobno suprotstavljenih koncepata ustroja BiH. I dok se poslanik SPD-a Adis Ahmetović, između ostalog, založio za ukidanje legitimnog predstavljanja u BiH, kao i da Milorad Dodik i Dragan Čović, lideri SNSD-a, odnosno HDZ-a BiH, u rezoluciji budu navedeni kao glavni krivaci za opstrukciju zemlje, njegov stranački kolega Josip Juratović se založio da, uz pomenuti dvojac, u rezoluciji bude spomenut i Bakir Izetbegović, lider SDA.

Kako sada stvari stoje prevagnuo je prvobitni prijedlog: rezolucija je upućena u proceduru bez izmjena koje je Josipović tražio. Diplomatski izvori iz Berlina očekuju da će takva i biti usvojena, te je označavaju kao izuzetno značajan dokument o budućnosti BiH.

Bude li rezolucija usvojena, biti će to jasan signal iz Berlina, baš kao što je jasan signal i odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta o nametanju odluke o financiranju općih izbora u BiH.

U tom svjetlu se u pojačani angažman Berlina – u najmanju ruku na simboličnoj razini – ne uklapa odluka kancelara Olafa Scholza da u svojoj prvoj posjeti zemljama Zapadnog Balkana ne posjeti BiH. Ako je Scholzova kalkulacija da treba izbjeći posjetu prije općih izbora, onda je ona suštinski pogrešna. Jer Bosna i Hercegovina za njemačkog kancelara neće nakon izbora u oktobru biti ništa manje minsko polje nego što je to sada.

Stoga bi, sedam godina nakon što je bivša šefica njemačke vlade Angela Merkel boravila u zvaničnoj posjeti BiH, bilo krajnje vrijeme da Sarajevo ugosti njemačkog kancelara, a on time pošalje i vrlo jasnu poruku u prilog opredijeljenosti istinskog rješavanja bh. problema. Ako ne zbog BiH, onda zbog stanja u vlastitoj kući. Plan posjete bi u svakom slučaju – u svrhu prethodnog barem djelomičnog deminiranja terena – trebao biti ovaj: prvo Zagreb i Beograd, pa Sarajevo.

Inače niko u Berlinu neće imati pravo da negoduje kada na Baščaršiji ponovo budu mahali gostu koji rado dolazi – Erdoganu, u Banjaluci – što je za Berlin u ovom trenutku daleko opasnije – ruskim zastavama, a kancelar i u slučaju BiH bude slušao: “Führung, Herr Scholz!” (“Preuzmite vodstvo, gospodine Scholz!”). Samo da za vodstvo tada ne bude prekasno.

 


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79