Emir iz Visokog odbio Njemačku zbog Austrije: “Uvijek sam htio raditi u Beču, sada to i mogu”
Nakon godišnjeg odmora, ovaj mladi, školovani i ambiciozni Bosanac sada može početi raditi kao medicinski tehničar
Strano medicinsko osoblje predugo je zaostajalo zbog nedostatka kvalificiranih radnika. Diplomiranim medicinskim sestrama/tehničarima poput Emira Bakšića konačno je omogućeno da rade puno radno vrijeme. I morao je dugo čekati na to.
Opet se može smijati, ali to nije bio slučaj u proteklih 18 mjeseci. Povremeno je i Emir Bakšić razmišljao da postupi poput svojih kolega i prihvati neku od ponuda iz Njemačke. Ali, tada ga je sputala ljubav prema Beču.
Njegova je priča sve samo ne izolirani slučaj. Prema dosljednim izvješćima insajdera iz velikih i malih organizacija medicinskih sestara, Austrija ima problem. S jedne strane posvuda postoji manjak obučenih pomoćnih medicinskih sestara i specijalista za njegu, a s druge strane prekvalificiranim kandidatima iz trećih zemalja nije dopušteno raditi mjesecima.
Za razliku od ostalih zemalja EU-a, integracijske vlasti i zavod za zapošljavanje ne prostiru im crveni tepih. Sasvim suprotno.
– Uvijek sam želio raditi u Beču – kaže mladi Bosanac iz Visokog objašnjavajući zašto nije pratio ponude iz Njemačke.
U januaru 2023. konačno je došlo vrijeme. Malteser Care ponudio je dobro obučenom diplomiranom medicinskom tehničaru mjesto u području mobilnog medicinskog tima u gradu Beču.
Voljeli bi , kako kažu, da su ga zaposlili na puno radno vrijeme, a i on bi volio da je radio na puno radno vrijeme. No, zakonodavci su imali nešto protiv toga.
“Tokom nostrifikacije, medicinsko osoblje smije raditi samo dvadeset sati”, kritizira Helmut Lutz, direktor Malteser Carea, koji već godinu i pol promiče svoj ambiciozni plan, a mladi zaposlenici se bore.
Problem s MA 35
Nekoliko sedmica nakon početka s Malteser care (firmom), sljedeći neuspjeh: u aprilu 2023. Bakšić je obaviješten od strane MA 35 (poznatije kao Foreign Police) da ako odmah ne pristupi nostrifikacijskom kursu, morat će odmah napustiti zemlju.
Iako je želio da je odmah krenuo u proces nostrifikacije diplome, sljedeći mogući termin za nostrifikaciju bio je tek u septembru.
Onda su stvari postale pravno zamršene i generalni direktor Malteser, koji je inače bio vrlo opušten, bio je na gubitku. U intervjuu za KURIER, Lutz je izrazio svoj bijes zbog nedosljednosti.
Emira Bakšića nadležni su mjesecima bukvalno kočili napredak u dobivanju radne i boravišne dozvole.
“Uostalom, zbog stalno rastuće potražnje, željeli smo mladog, predanog kolegu zaposliti na puno radno vrijeme danas, a ne sutra.”
Drugi slučajevi stranog medicinskog osoblja dobro su dokumentirani i bili sposobni za posao, a ipak im nije bilo dopušteno raditi u Austriji duže od godinu dana.
Stvari su se brzo promijenile. Kritika Helmuta Lutza se čula. Pozvala ga je uprava MA 35 (služba za radne i boravišne dozvole) na razgovor da ga u užem krugu savjetuje da se uključi u slučaj nostrifikacije koji je uspješno završio i poslovna agencija mu je mogla pomoći.
Njegov šef kaže: “Sastanak je tamo trajao 45 minuta, onda je sve finalizirano.”
Nakon godišnjeg odmora ovaj mladi, školovani i ambiciozni Bosanac sada može početi raditi kao medicinski tehničar s više zadataka nego prije, boljom plaćom i, prije svega, ukupno četrdeset sati sedmično. Budući da je pomoć poslovne agencije bila učinkovita, više bi ljudi trebalo saznati za ovu tematiku, naglašava direktor Maltesera Helmut Lutz.
Helmut Lutz ne može reći konkretan broj dobro obučenih stručnjaka u Austriji koji su se pokušali zaposliti u sektoru medicinskih sestara/tehničara i na kraju nisu uspjeli: „Definitivno ih ima mnogo, ne samo u Beču, nego u cijeloj Austriji.“