Eskalacija krize, građani USK i 10.000 migranata prepušteni sebi

Na putu Bihać – Bosanska Otoka – Bužim – Velika Kladuša nalazi se na stotine migranata koji ni sami ne znaju gdje će, piše u reportaži DW-a. Neki od njih u grupama odmaraju u hladovini, neki pješače. U različitim pravcima.

Problemi u Bihaću, odnosno sprovođenje iz grada, za njih znači put prema Velikoj Kladuši. Jedan od njih je Muhamed iz Pakistana koji sa grupom od desetak jedva punoljenih mladića ide put Velike Kladuše, ne bi li uspio da se dokopa Hrvatske i dalje kako kaže, Italije.

Deset hiljada migranata u USK

“Loše. Loše. Sve je loše. Nemamo više ni para, bili smo u jednoj napuštenoj kući u Bihaću, policija je došla jedno jutro i pokupila nas i odvezla u kamp kod Bihaća. Tu smo bili par dana i krenuli sada prema granici, u Kladušu. Kažu da je gore lakše preći. Putujem više od godinu dana, a neki moji prijatelji su ranije uspjeli preći. Nadam se da ću i ja”, priča Muhamed, koji je samo nekoliko dana prije odluke Kriznog štaba Unsko-sanskog kantona (USK) o zabrani ulaska migranata, ušao u ovaj dio BiH.

“Čujemo se sa našim, kažu da su vraćeni, neki u Tuzlu, neki u Sarajevo. Mi želimo samo da idemo dalje”.

Nezvanične procjene govore da je na prostoru USK desetak hiljada migranata od čega se tek trećina nalazi u kampovima. Prihvatni centar Bira u Bihaću je pred zatvaranjem i ono što se može čuti u gradu je da je to pitanje dana. Da li to znači da će sva koncentracija i pritisak migrantima biti prebačen u Veliku Kladušu, s obzirom da se radi o mjestu koje je gotovo sa tri strane omeđeno hrvatskom granicom i kao takvo pogodno za prelazak u EU. Dio ih se već nalazi u prihvatnom centru Miral ali je veliki broj njih u gradu i okolini, grupisan i spreman za polazak.

migranti_03_DW.jpg - undefined
Foto: DW

Ali Abdul i Zeno Farisol putuju godinu i po iz države Togo u Africi. Zbog, kako tvrde, tamošnjeg režima, oni su krenuli su u Francusku, dijelom i zbog činjenice da je u Togu francuski službeni jezik.

“Da, daleko je. Iz Gane smo avionom stigli u Tursku, iz Turske u Grčku i dalje preko Srbije stigli ovdje. To je bila naša ruta. Morali smo otići iz naše zemlje, jer je tamo teška situacija. Ja sam igrao fudbal ali jedini način da uspijete je da igrate za tim koji kontroliše država, a ja to ne želim. Nema posla, nema ničeg. Protesti koji se dešavaju ovdje svako veče zbog nas ispred Mirala se kod nas ne bi mogli nikada desiti. Svi bi završili u zatvoru”, kaže Zeno, na šta se nadovezuje njegov sunarodnjak Ali.

Koliko lud moraš biti da praviš probleme

“Situacija je veoma teška u našoj zemlji ali mi ne želimo da pravimo probleme ovdje. Upravo zbog toga što je situacija tako teška kod nas a ljudi su ovdje dobri, koliko lud moraš biti da praviš problem, da kradeš, da pališ. Bježimo iz svojih zemalja jer imamo probleme, nemamo mir, ljudska prava se krše, a sada da pravimo ovdje problem.To nije dobro”, kaže Ali koji se zajedno sa Zenom sprema za četvrti “gejm” prema Hrvatskoj.

Stanovnici koji žive u opštinama koje su na međuentitetskoj liniji razgraničenja uznemireni su postavljanem policijskih punktova između entiteta. Neki od njih kažu da ih sve podsjeća na početak rata i postavljanje barikada.

“Nije ovo bolan dobro. Šta ti je. Vidiš šta rade. Izbišmo se između sebe zbog migranata koji dolaze od ne znam ni ja odakle. Umjesto da sjednu i dogovore se. Nije ni nama lako. Tri godine se borimo sa ovim, ljudima provalju u kuće. Ovdje je još i dobro ali gore u Kladuši imaš pola kuća praznih, svi su većinom vani, migrant provaljuju u njih. Hajde što provale, nego i unište. Ništa to ne valja, ne sviđa mi se ovo. Samo barikade fale”, kaže Faruk iz Bosanske Otoke, gdje se nalazi jedan od policijskih punktova koji kontrolišu vozila a migrante vraćaju nazad, iako se oni po sporednim putevima i kroz šumu probijaju do Bihaća i Kladuše.

View this post on Instagram

Hvatanje migranata u BiH

A post shared by Crna Hronika BiH (@crnahronikabih) on

Radimo sve da pomognemo

Oni koji ostanu pod vedrim nebom, a takvih je pretpostavlja se oko sedam hiljada, dobiju kakvu takvu pomoć, da li od Crvenog krsta ili neke od međunarodnih organizacija koje nešto rade na ovom problemu. Jedna od njih je Danski savjet za izbjeglice u BiH. Oni za DW kažu da daju sve od sebe da pomognu migrantima.

migranti_01_DW.jpg - undefined
Foto: DW

“Nismo još zabilježili porast broja ljudi na linijama razgraničenja s Unsko-sanskim kantonom. Međutim, u partnerstvu s Crvenim krstom FBiH spremni smo da pružimo pomoć putem mobilnih timova osobama koje se mogu naći na ulaznim tačkama u USK, posebno porodicama i maloljetnicima, te onima koji mogu imati potrebu za hitnom pomoći – uključujući i upućivanje na liječenje u zdravstvene ustanove. Nedavne odluke zvaničnika Unsko-sanskog kantona još dozvoljavaju prevoz i zbrinjavanje medicinskih slučajeva”, kaže za DW Nicola Bay, direktor Danskog savjeta za izbjeglice u BiH.

Ipak, nekoliko dana nakon najave protesta u Bihaću, koji bi trebali da budu održani 29. avgusta, nema ni odgovora državnih vlasti. Stavovi iz Republike Srpske ostaju isti – kampova na teritoriji ovog entiteta neće biti a migranti će se ili prebacivati organizovano u USK ili vraćati na teritoriju Federacije BiH.

Tri junaka nikom ponikoše

S druge strane, hrvatski član Predsjedništva BiH, Željko Komšić poručuje da je problem istočna granica sa Srbijom i da je RS odgovorna za ulazak migranata. Treći član Predsjedništva, Šefik Džaferović diplomatski odgovara da se mora hitno pronaći strategija.

Međutim, strategije nema, Predsjedništvo BiH ima tri stava oko ovog pitanja, Vijeće ministara gotovo da se proglasio nenadležnim a ministar bezbjednosti, Selmo Cikotić poručuje da su pojačane kontrole na istočnoj granici i da očekuje bolju situaciju. Za to vrijeme ostaje izjava njegovog prethodnika Fahrudina Radončića, koja je u ovih nekoliko godina migrantskke krize bila možda i jedina konkretna.

“Nemamo novca da primimo toliki broj ljudi koji nisu došli u BiH da tu ostanu, nego žele u EU. Zemlje EU su se do sada ponašale tako kako su se ponašale, vjerovatno i krivicom domaćih vlasti, jer niko im nije imao hrabrosti reći u lice. Nemojte nam držati lekcije o humanosti. Ako ste tako humani napravite centre kod sebe, a mi ćemo im omogućiti da čim uđu u BiH, najčistijim vozovima i autobusima dođu do vas”, rekao je Radončić 6. marta ove godine.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79