EU uvodi karbon taksu: BiH čeka milijarde maraka troškova
Nedostatak sistema trgovanja emisijama CO2 u BiH dodatno otežava poslovanje izvoznika i prijeti zatvaranju industrija
Evropska unija od 1. januara 2026. godine uvodi novi porez na proizvode čija proizvodnja uključuje emisije ugljen-dioksida, a koji se uvoze na njeno tržište. Ova mjera će posebno pogoditi zemlje koje nemaju uspostavljen sistem trgovanja emisijama CO2, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Iako se BiH obavezala na njegovo uvođenje potpisivanjem ugovora o energetskoj zajednici, konkretni koraci u tom pravcu još uvijek nisu poduzeti.
Za bosanskohercegovačke izvoznike to znači nove troškove koji će umanjiti njihovu konkurentnost, dovesti do povećanja cijena proizvoda, a neke kompanije bi mogle biti primorane na obustavu poslovanja. Industrije cementa, željeza, čelika, aluminija, vještačkih đubriva i hidrogena biće među najpogođenijima ovom mjerom.
U cementari Lukavac cement već deset godina ulažu u projekte energetske efikasnosti kako bi smanjili negativan uticaj na okoliš. Iako se proizvodnja ne može potpuno osloboditi emisija CO2, udio emisija koje dolaze iz alternativnih goriva smanjen je za 25 posto. U okviru ekoloških ulaganja, kompanija je u filtere, monitoring sisteme i energetsku efikasnost do sada investirala oko 30 miliona eura, čime su dostigli standarde evropskih proizvođača u pogledu emisije ugljen-dioksida.
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine nastoji upravljati emisijama CO2 kroz ulaganja u obnovljive izvore energije, uključujući vjetroparkove i fotonaponske elektrane. Cilj je postepena zamjena termoelektrana kako bi se smanjio karbonski otisak i ublažio finansijski udar koji donosi nova taksa.
Za elektroenergetski sektor u BiH ova mjera predstavlja dodatno finansijsko opterećenje, a procjene pokazuju da bi do 2030. godine kompanije u zemlji mogle platiti između 300 miliona i 1,3 milijarde KM kako bi nastavile izvoz u Evropsku uniju.
Bosna i Hercegovina zaostaje najmanje pet godina u procesu energetske tranzicije. Većina kompanija izvoznika oslanja se na vlastite resurse u prilagođavanju novim regulativama, dok konkretne državne strategije i dalje izostaju. Kroz različite konferencije i radionice, poslovna zajednica je pokušala podići svijest o važnosti obračuna karbonskog otiska i pripreme za uvođenje novog sistema, ali izostanak sistemskog rješenja dodatno otežava prilagođavanje.
Privatni sektor je očigledno brže prepoznao značaj prilagođavanja ovim promjenama od državnih institucija. Tako je Lukavac cement svoj sistem monitoringa certificirao kod stručnjaka Evropske unije, a od kraja 2023. godine redovno izvještava institucije EU o emisijama u BiH.
Ipak, budući da BiH nije uspostavila sistem trgovanja emisijama CO2, domaće kompanije će biti primorane plaćati karbon taksu Evropskoj uniji.
