Evo kakvo oružje Ukrajina dobija od svijeta, jedno posebno plaši Rusiju

Ogromne pošiljke vojne opreme šalju se Ukrajini iz preko 30 zemalja, a vrijedan paket nedavno je stigao Kijevu iz Sjedinjenih Američkih Država.
Krajem juna u Ukrajinu su stigli američki artiljerijski raketni sistemi visoke pokretljivosti (HIMARS), koji su sad već u upotrebi.

Ali, to nije sve. Kako je u petak objavio Pentagon, SAD šalju Kijevu i dva raketna sistema zemlja-vazduh NASAMS, četiri protivtopovska radara i do 150.000 komada topovske municije kalibra 155 milimetara, što je dio najnovijeg paketa naoružanja za Ukrajinu.

Paket pomoći u vrijednosti od oko 820 miliona dolara najavio je u četvrtak američki predsjednik Džo Bajden u Madridu, nakon samita NATO na kojem se raspravljalo o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Pentagon je pružio dodatne pojedinosti u petak, nakon što je najava postala zvanična. Paket će uključivati i dodatnu municiju za topovske raketne sisteme visoke mobilnosti HIMARS.

Svrha američkog naoružanja je pomoći Kijevu suočenom sa teškim granatiranjem ruskih topova. Rusija je povećala broj raketnih napada na ukrajinske gradove nakon što su njene snage postigle uspjehe na bojnom polju na istoku Ukrajine, u pokušaju da prisile Kijev da proruskim separatistima preda vlast nad dvema odmetnutim pokrajinama, Donjeck i Lugansk.
Koje zemlje daju najviše oružja?

Dok su SAD u smislu potrošnje obavezale da obezbjede više pomoći od bilo koje druge pojedinačne zemlje, na drugom i trećem mjestu su Velika Britanija i Poljska, piše BBC.

Ako govorimo o već potrošenom novcu umjesto obavezivanja, Bijela kuća navodi da su SAD obezbjedile 6,3 milijarde dolara bezbjednosne pomoći Ukrajini otkako je Bajden ušao u kancelariju u januaru 2021. London kaže da je pružio 1,6 milijardi dolara, sa dodatnih 1,2 milijarde u planu otkako je počela invazija.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je rekao da Ukrajina mjesečno na odbranu troši oko pet milijardi dolara.

Evo koje sve oružje Ukrajina ima ili će imati na raspolaganju:

NASAMS

Nacionalni napredni raketni sistem zemlja-vazduh (NASAMS) je riješenje srednjeg dometa, kako piše portal “Vor zoun”, i trebao bi da obezbijedi značajna napredak u odnosu na prenosivo oružje koje je činilo većinu zemaljskih sistema protivvazdušne odbrane obezbjeđene Kijevu od početka invazije. NASAMS je takođe daleko moderniji od ukrajinskih PVO sistema kratkog i dugog dometa iz sovjetskog doba. Sa samo dva sistema koja se obezbjeđuju, bar inicijalno, verovatno će najmanje jedan od njih biti upotrebljen za lokalnu odbranu Kijeva, ukazuje portal.

Navodi se da je novi sistem “veoma prilagodljivo rješenje za sve operativne zahtjeve protivvazdušne odbrane”, i da posjeduje visoku mobilnost u svim vremenskim uslovima. Sistem je automatizovan, sa municijom visoke preciznosti, dugog dometa i spada u oružje masovnog uništenja. NASAMS maksimizuje sposobnost brzog identifikovanja, angažovanja i uništavanja mete, ističe “Vor zoun”.

Kako navodi grupa Konsberg, tehnološka kompanija u Norveškoj koja je devedesetih započela rad na ovom programu u saradnji sa “Rejtionom” i snabdijeva klijente u pomorstvu, odbrani i industriji visokotehnološkim sistemima, NASAMS je 2020. bio u operativnoj upotrebi u Norveškoj, Španiji, SAD, Holandiji, Finskoj i još jednom neotkrivrenom kupcu. Sistem je takođe u proizvodnji u Omanu, Litvaniji, Australiji, Mađarskoj i Kataru.

Dok se u saopštenju Pentagona ističe da američko Ministarstvo odbrane “priznaje saradnju Norveške da omogući istorijsku nabavku modernih protivvazdušnih sistema od strane SAD koji će pomoći ukrajinskoj odbrani”, “Vor zoun” ukazuje da ovo snažno ukazuje da sistemi možda dolaze iz norveških zaliha. Oni bi mogli da obuhvate prvu generaciju NASAMS, koji su sada povučeni iz upotrebe, ili moderniju drugu i treću verziju od kojih su obe u upotrebi.

Zelenski se na Tviteru zahvalio američkom kolegi Džou Bajdenu za novi paket.

“Zajedno ka pobjedi!”, istakao je.

 

Dok nijedan oružani sistem nije “srebrni metak”, kako je to rekao načelnik američkog Združenog generalštaba general Mark Mili, smatra se da nekoliko njih igra ključnu ulogu u konfliktu.
Rakete dugog dometa

Smatra se da je do sada 10 višecevnih raketnih bacača ili isporučeno ili na putu za Ukrajinu, i to iz SAD, Britanije i Njemačke.

Američki sistemi su HIMARS M142, čiji rang varira u zavisnosti od municije koja se koristi, a zapadni donatori nisu obezbjedili municiju najdužeg dometa nakon upozorenja ruske strane. Municija koja se trenutno daje Ukrajini daje sistemu domet od oko 70 kilometara, što je uporedivo sa ruskim “smerčom”. Ipak, HIMARS je precizniji od bilo kog ruskog sistema, navodi BBC.


Haubice

Australija, Kanada i SAD poslale su Ukrajini više od 100 haubica M777 i 300.000 komada municije kalibra 155 mm. Domet M777 sličan je ruskoj haubici “giatsint-B”, a mnogo veći od ruskog vučnog topa D-30.

Ukrajinska sopstvena artiljerija koristi granate od 152 mm, ali kako zalihe ističu prebacuje se na NATO konfigurisanu municiju od 155 mm.
Protivtenkovsko oružje

Ukrajini je isporučeno najmanje 5.000 protivtenkovskog oružja NLAW koje se lansira sa ramena i osmišljeno je da uništi tenk jednim pogotkom. Smatra se da je ovo oružje bilo posebno važno u zaustavljanju ruskog napretka na Kijev u ranoj fazi invazije.
Tenkovi

Ukrajina je primila više od 230 tenkova iz sovjetskog doba od Poljske i Češke. Ukrajinske snage decenijama su koristile T-72 i imaju dijelove za održavanje, pored obučene posade.

epa09931706 Ukrainian artillery shoot from their positions at an undisclosed in the area of Kharkiv, Ukraine, 07 May 2022. Russian troops entered Ukraine on 24 February, resulting in fighting and destruction in the country and fears of shortages in energy and food products globally. According to data released by the United Nations High Commission for the Refugees (UNHCR) on 05 May, over 5.7 million refugees have fled Ukraine seeking safety, protection and assistance in neighboring countries. Western countries have responded with various sets of sanctions against Russian state majority owned companies and interests in a bid to bring an end to the conflict. EPA-EFE/STR

Donacija iz Poljske delimično je dopunjena alternativnim oružjem savezničkih nacija, poput britanskih tenkova “čelendžer 2”.
Dronovi

Dronovi su do sada bili veoma zastupljeni u sukobu, a mnogi su korišćeni za nadgledanje, ciljanje i podizanje teških tereta. Turska je posljednjih mjeseci prodala Ukrajini svoje dronove “barjaktar TB2” dok je turski proizvođač sistema, kako navodi BBC, donirao bespilotne letjelice na akcijama prikupljanja podrške Ukrajini.

Analitičari ukazuju da je turski dron izuzetno efikasan, da leti na 7.600 metara prije nego što se obruši na metu sa laserski navođenim bombama. Vjeruje se da su ovi dronovi uništavali ruske helikoptere, brodove i raketne sisteme, ali i odavali tačne ruske pozicije za precizne artiljerijske udare, piše Jutarnji list.
Protivvazdušna odbrana

Ukrajina je uskratila Rusiji punu kontrolu nad ukrajinskim nebom tokom konflikta, ali je više puta pozvala na bolji sistem protivvazdušne odbrane.

Pored najavljenog NASAMS, Kijev je već primio PVO sistem S-300 od Slovačke.

Foto: Anadolu Agency

Donosimo pregled oružja koje su neke zemlje obećale – neke poslale, neke ne.

Lista nije potpuna, jer neke države svoje transfere drže u tajnosti.

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države saopćile su prošle sedmice da su pristale na zahtjev Kijeva za višecijevne bacače raketa visoke pokretljivosti (HIMARS), koji će omogućiti ukrajinskim snagama da pogađaju dublje iza ruskih linija, a da budu van dometa ruske artiljerije.

HIMARS, čiji će domet SAD ograničiti kako bi spriječili ukrajinske snage da ih koriste za napade na ciljeve unutar Rusije, dio su paketa oružja od 700 miliona dolara koji će biti plaćen iz fonda od 40 milijardi dolara za Ukrajinu, koji je odobrio Kongres prošlog mjeseca.

Administracija predsjednika Joea Bidena već je poslala 4,5 milijardi dolara vojne pomoći od početka rata.

Obećano ili poslano oružje uključuje 72 haubice kalibra 155 milimetara, 72 vozila za njihovu vuču, 144.000 komada municije i više od 120 taktičkih bespilotnih letjelica Phoenix Ghost, koje je nedavno razvila američko ratna avijacija posebno za potrebe Ukrajine.

SAD je također obećao helikoptere, oklopne transportere, 1.400 protuzračnih sistema Stinger, 5.000 protutenkovskih projektila Javelin, nekoliko hiljada pušaka s municijom i niz druge opreme.

Ukrajinski vojnik nosi raketni sistem Javelin na poziciju na liniji fronta u sjevernoj regiji Kijeva (Gleb Garanich/Reuters)

Turska

Turske borbene bespilotne letjelice Bayraktar TB2 postale su poznate širom svijeta od početka rata, a postali su viralni snimci ukrajinskih snaga koje ih koriste za uništavanje konvoja ruskih oklopnih vozila i artiljerije.

Ukrajina je saopćila da je koristila TB2 kako bi ometala odbranu ruskog ratnog broda “Moskva” prije nego što ga je sredinom aprila potopila raketama.

Prije invazije Ukrajina je imala oko 20 TB2.

U martu je Kijev rekao da ih je dobio još, ne navodeći koliko.

 

Velika Britanija

Vlada je saopćila da je pomoć uključivala 120 oklopnih vozila, 5.800 protutenkovskih projektila, pet sistema protuzračne odbrane, 1.000 raketa i 4,5 tone eksploziva.

Premijer Boris Johnson je također obećao opremu za elektronsko ratovanje, protivbaterijski radarski sistem, opremu za ometanje GPS-a i hiljade uređaja za noćno osmatranje.

Velika Britanija je saopćila da je obučila više od 22.000 ukrajinskih vojnika.

Kanada

Kanada je od februara Ukrajini isporučila vojnu pomoć u vrijednosti od 208 miliona dolara.

Krajem maja je savezna vlada saopćila da šalje 20.000 artiljerijskih granata zajedno s haubicama M777, koje je već transportirala radi jačanja odbrane Ukrajine u Donbasu.

Ottawa je također poslala kamere za bespilotne letjelice, puške, municiju, satelitske snimke visoke rezolucije, bacače raketa, hiljade ručnih bombi i dva taktička aviona.

Kanadski premijer Justin Trudeau susreo se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu 8. maja (Valentyn Ogirenko/Reuters)

Njemačka

Kancelar Olaf Scholz rekao je prošle sedmice da će Ukrajini poslati sistem protuzračne odbrane koji može zaštititi “veliki grad” od ruskih zračnih napada.

Kazao je da će Njemačka također dostaviti radarski sistem koji može otkriti neprijateljsku artiljerijsku vatru.

Njegova vlada je optužena da je spora u naoružavanju Kijeva.

Krajem aprila Berlin je prekinuo politiku slanja samo odbrambenog oružja i pristao je Ukrajini dostaviti samohodne haubice i tenkove.

Njemačka pregovara sa zemljama istočne i južne Evrope o slanju dijela svoje opreme iz sovjetskog doba u Ukrajinu, u zamjenu za novije njemačke modele.

Španija

U aprilu je Španija isporučila Ukrajini 200 tona vojne opreme, uključujući 30 kamiona, nekoliko teških transportnih kamiona i 10 malih vozila natovarenih vojnim materijalom.

Francuska

Sredinom aprila Vlada je saopćila da je isporučila Ukrajini više od 107 miliona dolara vojne opreme.

Sedmicu kasnije predsjednik Emmanuel Macron obećao je još pomoći, uključujući protutenkovske projektile MILAN i samohodne haubice Cezar.

Saslušanje u Senatu prošle sedmice potvrdilo je da je Pariz poslao šest haubica i otkrio da je također prebacio protivavionske projektile Mistral.

Nordijske zemlje

Norveška je Ukrajini poslala 100 protuzračnih projektila francuske proizvodnje Mistral, kao i 4.000 komada protutenkovskog oružja M72.

Švedska je krajem februara objavila da će poslati 10.000 protutenkovskih bacača za jednokratnu upotrebu, zajedno s opremom za deminiranje.

Finska, koja je, kao i Švedska, podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu, objavila je u februaru da će Kijevu poslati 2.500 jurišnih pušaka, 150.000 komada municije i 1.500 protutenkovskih bacača za jednokratnu upotrebu.

Mjesec nakon početka rata Helsinki je rekao da će poslati još oružja, ne precizirajući vrste ili količine.

Tri dana nakon početka rata Danska je saopćila da će poslati 2.700 protutenkovskih bacača.

Tokom posjete Kijevu danska premijerka Mette Fredriksen je najavila još 88 miliona dolara za oružje.

Washington je rekao da Danska planira poslati protubrodski raketni sistem Harpoon, koji može gađati brodove do 300 kilometara od obale.

Ukrajinski susjedi

Poljska je saopćila da je poslala oružje u vrijednosti od 1,6 milijardi dolara, uključujući neodređeni broj tenkova.

Poljski i američki mediji izvještavaju da je Varšava isporučila više od 200 tenkova, što bi je učinilo drugim najvećim dobavljačem oružja za Ukrajinu, nakon SAD-a.

Varšava je saopćila da je također poslala protutenkovske projektile, minobacače, municiju i dronove.

Slovačka je do sada dala vojni materijal u vrijednosti od 164 miliona dolara i postigla dogovor s Ukrajinom o prodaji najmanje osam haubica.

Baltičke države

Latvija je dostavila vojnu opremu u vrijednosti od 214 miliona dolara, uključujući municiju, protuzračne rakete Stinger i njihove lansirne rampe, bespilotne letjelice i dronove.

Protekle sedmice stotine Litvanaca doprinijele su prikupljanju sredstava za kupovinu turske borbene bespilotne letjelice za Ukrajinu.

Cilj od 5,4 miliona dolara prikupljen je za samo tri i po dana u Litvaniji, zemlji od 2,8 miliona stanovnika, uglavnom u malim iznosima, za finansiranje kupovine bespilotne letjelice Bayraktar TB2 iz Turske.

 

Estonija je dala 244 miliona dolara vojne pomoći, uključujući protutenkovske projektile Javelin, haubice, protutenkovske mine i protutenkovske topove, te pištolje zajedno s municijom.

Centralna i Istočna Evropa

Slovenija je krajem februara objavila da šalje jurišne puške “kalašnjikov” i municiju.

Ova država je također u razgovorima s Njemačkom o slanju Ukrajini velikog broja svojih tenkova iz sovjetskog doba, u zamjenu za njemačke tenkove i transportere, ali nikakav dogovor još nije objavljen.

Bugarska nije službeno dostavila vojnu opremu Ukrajini, zbog protivljenja proruskih socijalista.

Češka je poslala vojnu pomoć u vrijednosti od 152 miliona dolara i rekla da planira daljnje isporuke u vrijednosti do 30 miliona dolara.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je da je češka Vlada dala borbene helikoptere i raketne sisteme.

Prag je saopćio da će češke kompanije popravljati ukrajinske tenkove.

Belgija, Nizozemska, Grčka, Italija

Belgija je saopćila da je u Ukrajinu poslala 5.000 automatskih pušaka i protutenkovsko oružje.

Nizozemska je krajem februara obećala isporuku 200 projektila Stinger, a u aprilu je rekla da će poslati ograničen broj haubica.

Prema dogovoru koji je njemački kancelar OlafScholz objavio 31. maja, Grčka će Ukrajini poslati neke od svojih tenkova iz sovjetskog doba, u zamjenu za modernija vozila iz Berlina.

Atina je također poslala 400 jurišnih pušaka “kalašnjikov”, raketne bacače i municiju.

Italija drži u tajnosti svoje isporuke oružja Ukrajini.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79