Evo šta piše u Pravilniku: Poznato ko je dužan radnicima uplaćivati topli obrok

Zakoni ne štite radnike, poslodavci pronalaze rupe

Primjena Odluke o minimalnoj plati, koju je donijela Vlada Federacije BiH, dovela je do toga da sve veći broj poslodavaca izbjegava isplaćivati naknade za topli obrok i prevoz.

Radnici o ovim nepravilnostima uglavnom prijavljuju anonimno, bojeći se da bi mogli ostati bez posla.

Kako poslodavci zaobilaze obaveze?

Prema Kolektivnim ugovorima, pravo na topli obrok definisano je u visini do 1% prosječne plate u FBiH. Međutim, ako kolektivnog ugovora nema, poslodavac nije obavezan vršiti isplate.

Iako je povećanje minimalne plate od 1.000 KM inicijalno dočekano s odobravanjem, radnici su ubrzo shvatili da im taj porast ne donosi stvarnu finansijsku korist, jer su izgubili određene beneficije.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović smatra da su upozoravali na posljedice:

“Jer smo znali šta to znači. Dosta kompanija razmišlja između toga koliko mogu da podignu primanja radnika ili s druge strane da gase svoje biznise jer ne mogu da izdrže. I, naravno, odluče se za nešto što je još u okviru zakona i moramo se tu kretati”

Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, ističe da sve zavisi od kolektivnih ugovora:

“Ukoliko poslodavac ima manje od 30 zaposlenih, on nema obavezu da ima pravilnik o radu, ali može imati Kolektivni ugovor i u tom segmentu, ukoliko je Kolektivnim ugovorom propisan topli obrok, onda će imati pravo na topli obrok, a ukoliko nije, nema.”

Država profitira, radnici gube

Pitanje zloupotrebe otvorio je ekonomski analitičar Igor Gavran, koji smatra da je država jedini stvarni dobitnik:

“Posebno je tragično što u ovom slučaju Vlada može biti zadovoljna jer radnik dobija isto, možda čak i manje, a Vlada dobija više zbog toga što dio koji je povećan u osnovnoj plati opterećen porezima i doprinosima, a Vlada to sebi naplaćuje, što je bila i ključna motivacija za ovu odluku. S druge strane, Vladu nije briga što radnik ne dobije više novca.”

Njegov kolega Damir Bećirović dodaje da radnici ostaju u dilemi:

“Vjerovatno ima slučajeva gdje se žele spasiti radna mjesta i imamo moralnu dilemu – da li primati hiljadu maraka ovako ili ići na biro. Ukoliko nije regulisano kolektivnim ugovorom u tim djelatnostima, ja nisam siguran da je potpuno zakonito ne isplaćivati topli obrok.”

Povećanje minimalne plate donijelo je 60% više obaveza za poslodavce, što ih je natjeralo da traže načine za smanjenje troškova. U situacijama bez kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili jasnih ugovornih obaveza, sudbina radnika zavisi od volje poslodavca. Tako su mnogi ostali bez naknade za topli obrok i prevoz, što ih stavlja u nepovoljan položaj, uprkos povećanju plate.