Evo zašto dijaspora iz pojedinih zemalja ne može da pošalje pare u BiH

“Banke nisu primijetile bilo kakav problem niti ih je neko obavijestio o problemu. Ako se to desilo, to može biti na nivou klijenta ili pojedinačne transakcije. Moguće da je banka procijenila da određena transakcija nije adekvatno dokumentirana ili da postoji neki rizik kod izvršavanja takve transakcije” kaže Ražanica za Avaz.

Više bh. građana u Švedskoj potvrdilo je da problem s transakcijama nije pojedinačan, jer su mnoge banke uklonile BiH s liste država za slanje novca. Jedan od njih navodi da su dvije banke s kojima je u kontaktu već prekinule takve transakcije.

Finansijska inspekcija Švedske, iako nadzire rad banaka, objašnjava da ne kontroliše usluge koje banke pružaju. Banke imaju pravo odlučiti da li žele poslovati s određenim državama, bez obzira na listu sankcioniranih zemalja, a sve u skladu sa zakonom o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Vladine informacije o sankcijama, uključujući listu zemalja pod međunarodnim mjerama, ukazuju na uzrok problema. Švedska je uključena u skoro 40 sankcijskih režima, od kojih su neki geografski i odnose se na specifične zemlje ili regije.

Bosna i Hercegovina našla se na listi sankcioniranih nakon odluke Evropskog vijeća iz 2011. godine, koja je ciljala pojedince i entitete koji narušavaju suverenitet i ustavni poredak zemlje. Ova odluka je više puta produžavana, posljednji put u martu ove godine, a okvir za sankcije ostaje na snazi do marta 2026. godine.

Iako sankcije nisu usmjerene na sve građane, određene banke koriste prisustvo BiH na listi kao osnov za obustavu transakcija. Bh. građani u Švedskoj očekuju da država preduzme korake kako bi spriječila blokade, budući da oni nemaju veze s političkim dešavanjima u zemlji.