Evropski parlamentarac: Tri zemlje s Balkana bi imale određenu ulogu u eskalaciji krize
Poprilično su živahni napori da se diplomatijom odvrati Putina od napada na Ukrajinu. S druge strane, ovdje je sve manje naivnih u EU-u, oni pretpostavljaju da je odluka o agresiji na Ukrajinu već donesena, naveo je Picula
Zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula kazao da se ovih dana intenzivno telefonski razgovara o ukrajinskoj krizi. Picula je, javljajući se u Dnevnik HRT-a, rekao da je bilo prilike čuti komentar razgovora kojega su vodili američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) i ruski Vladimir Putin.
– Obojica su se načelno pozitivno izjasnila o razgovoru. Ostaje pitanje radi li se o svojevrsnoj kupovini vremena, s obje strane, ili ovi razgovori doista nekamo i vode. Postavlja se pitanje, kaže, da li jedna ili obje strane traže alibi za već utvrđene akcije, da li je riječ o nekoj vrsti kvazi pregovora ili nije. I francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) intenzivno telefonski s Putinom pokušava postići deeskalaciju krize – istakao je Picula.
Picula je naglasio da se i njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) sprema posjetiti Moskvu i Kijev. Diplomatska aktivnost je živa, ističe dodajući da je pitanje hoće li ona ispuniti očekivanja.
Diplomatijom protiv Putina
– Ukrajinski i političari, ali i građani, rekao je, izbjegavaju priznati koliko je situacija ozbiljna, oni su zabrinuti, ali uvjereni da takav narativ šteti ukrajinskoj ekonomiji koja trpi, bez ispaljenog metka, ozbiljne posljedice. Primjerice, 12 mlrd $ je otišlo iz Ukrajine od listopada, a u siječnju je morala intervenirati i Središnja banka s milijardu i pol dolara kako bi održala stabilnost financijskog sektora – smatra Picula.
On ističe da je Ukrajincima stalo da njihova zemlja nema percepciju one koja je već u ratu. Picula je poručio kako se Evropska unija nada miru i deeskalaciji krize jer bi moguća ruska agresija imala posljedice i za Evropsku uniju, a ne samo za Rusiju i Ukrajinu.
– Poprilično su živahni napori da se diplomacijom odvrati Putina od napada na Ukrajinu. S druge strane, ovdje je sve manje naivnih u EU-u, oni pretpostavljaju da je odluka o agresiji na Ukrajinu već donesena. EU je našla unutarnju dozu koherentnosti, po svemu sudeći mislim da je Unija otišla daleko u pripremama za uvođenje sankcija Rusiji u slučaju napada na Ukrajinu. Razradu mehanizama sankcija je dobila Europska komisija, ali o njihovom opsegu odlučuje Europsko vijeće – rekao je Picula.
BiH bi mogla imati ulogu u eskalaciji krize
Picula smatra da bi se posljedice ruske agresije osjetile i na jugoistoku Evrope, na Balkanu. Kako je naveo tri zemlje mogu imati određenu ulogu u eskalaciji krize, a to su Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, dok ističe da bi se Hrvatska itekako našla u valu posljedica rusko-ukrajinskog rata.
Jednako tako smo uvjereni da bi se eskalacija krize u rat prije svega osjetila na nekim rubnim dijelovima EU-a, poput Baltika ili područja oko Crnog mora – rekao je Picula u Dnevniku HRT-a.
