Evropsko tržište pod pritiskom, cijene plina skočile više od 20 posto
Napadi na Iran i blokada Hormuškog tjesnaca uzdrmali energetske tokove
Cijene prirodnog plina u Evropi naglo su porasle i u jednom danu zabilježile skok veći od 20 posto, dostigavši najviši nivo u više od godinu dana.
Razlog snažnog rasta leži u eskalaciji sukoba na Bliskom istoku, nakon američko-izraelskog napada na Iran, ali i u ozbiljnim poremećajima u transportu energenata kroz strateški važan Hormuški tjesnac.
Na referentnoj nizozemskoj berzi TTF, megavatsat plina s isporukom u aprilu tokom prijepodneva dostigao je cijenu od 39,84 eura, što je za 24,6 posto više u odnosu na zatvaranje trgovanja krajem prošle sedmice. U jednom trenutku cijena se približila i granici od 41 euro, čime je zabilježen najviši nivo od 14. februara prošle godine.
Nagli rast cijena uslijedio je nakon subotnjih izraelsko-američkih napada na Iran, na koje je Teheran odgovorio raketiranjem Izraela i američkih vojnih baza u više zemalja Perzijskog zaljeva, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt i Katar, koji važi za najvećeg svjetskog izvoznika ukapljenog prirodnog plina.
Iako Iran zvanično nije zatvorio Hormuški tjesnac, promet tankera kroz ovaj morski prolaz gotovo je obustavljen. Dodatni udar tržištu zadalo je upozorenje osiguravatelja koji su saopćili da neće pokrivati brodske pošiljke u širem području Perzijskog zaljeva, što je dodatno povećalo neizvjesnost u snabdijevanju.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju iz 2024. godine, kroz Hormuški tjesnac dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte, kao i približno petina ukupnih svjetskih isporuka ukapljenog plina, pri čemu najveći dio dolazi upravo iz Katara.
U isto vrijeme, Evropska unija je već obustavila uvoz ruskog plina putem cjevovoda, a u planu je i potpuni prekid nabavke ruskog LNG-a. Trenutne potrebe EU uglavnom se pokrivaju uvozom plina iz Sjedinjenih Američkih Država, Katara i Norveške, zbog čega su poremećaji u Perzijskom zaljevu dodatno povećali nervozu na energetskim tržištima.
