Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih kesa, no s druge strane neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini evropskih zemalja.
Trenutno se u Federaciji BiH priprema nova Uredba o naknadama za plastične kese debljine stjenke do 50 mikrona i odnosit će se na sve kese bez obzira na veličinu i oblik ručki. Tako da će biti obuhvaćene kese koje se daju potrošačima u apotekama, prodavnicama cipela, kese u koje se vaga i pakuje povrće, kese u pekarama, trgovinama, itd. Također ćemo predvidjeti godinu u kojoj će se provesti potpuna zabrana upotrebe plastičnih kesa, a sve u skladu sa najboljim svjetskim trendovima i praksama, rečeno je Feni iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, piše Fena.
Podsjećaju kako će se prema odluci Evropske komisije od 2021. zabraniti proizvodnja i upotreba sve jednokratne plastike kao što su: tanjiri, čaše, slamke, bio razgradiva plastika i sl. i da će Federacija po tom pitanju slijediti najbolju evropsku i svjetsku praksu.
– Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu i okrenemo se prema manjoj potrošnji, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu – kazali su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, naglasivši pritom kako je sljedeći korak odmicanje od kulture stvaranja otpada.
Na pitanje koliko je naplata plastičnih kesa u nekim prodavaonicama utjecala na smanjenje njihovog korištenja i postoji li neka zakonska obveza da se plastične kese moraju naplaćivati, iz spomenutog ministarstva ističu kako su 2014. godine donijeli Uredbu o naknadama za plastične kese ‘tregerice’ kojom je uvedena naknada na one čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona i koje odbačene onečišćuju okoliš.
No, unatoč svim provedenim mjerama, zakonskim odredbama i upozorenjima o štetnom utjecaju plastike na okoliš i zdravlje ljudi, iz ministarstva napominju kako je u Federaciji BiH raširena upotreba plastičnih kesa.
– Masovno i jednokratno korištenje plastičnih kesa te spor proces razgradnje, prijetnja su za okoliš u narednim godinama. Ove kese se uglavnom ne naplaćuju, što dovodi do godišnje potrošnje više od milijarde plastičnih kesa, koje većinom završavaju kao otpad u prirodi, što ujedno predstavlja i zloupotrebu plaćanja ove obaveze od strane trgovaca – naglašavaju iz federalnog ministarstva.
Također dodaju kako je ukupno uplaćena naknada u Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH po osnovu Uredbe o plaćanju naknade za plastične kese, za obračunski period od 2014. do 2016. godine iznosila ukupno 780.153 maraka. Po njihovom mišljenju, dodatan problem za Federaciju BiH predstavlja i nepostojanje ovakvog propisa u Republici Srpskoj što dodatno usložnjava kontroliranje proizvodnje plastičnih kesa.
Inače, kako je to navedenom Uredbom definirano “Obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične kese tregerice.”
Iz ministarstva pojašnjavaju kako se trgovinski lanci nisu samoinicijativno odlučili da naplaćuju kese, već to zavisi od debljine njihove stijenke.
U skladu s Uredbom, obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične kese tregerice. Visina naknade za stavljanje u promet plastične kese iznosi 0,05 maraka po komadu, odnosno 50,00 maraka po jednom pakovanju od 1.000 komada plastičnih kesa.
Obveznici plaćanja, plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne radi stavljanja u promet plastičnih kesa, i to dva puta godišnje na osnovu Izvještaja, dok kontrolu odnosno nadzor nad provođenjem uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove – inspekcija zaštite okoliša i tržišna inspekcija, a svako u okviru svojih nadležnosti na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i općine.
Plaćanje povratničke naknade za plastične boce
Na pitanje planira li se uvođenje povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemlja, iz spomenutog ministarstva ističu kako Federacija BiH neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce jer je segment reciklaže plastičnog otpada reguliran kroz Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom.
Naime, odredbe ovog Pravilnika odnose se na svu ambalažu koja se proizvodi, odnosno stavlja na tržište, uvezenu ambalažu i sav ambalažni otpad koji je nastao u industriji, zanatstvu, maloprodaji, uslužnim i drugim djelatnostima, u domaćinstvima bez obzira na njegovo porijeklo, upotrebu i korišteni ambalažni materijal, kazali su iz ministarstva i dodali da su obveznici plaćanja naknada za upravljanje ambalažnim otpadom svi oni koji vrše uvoz, proizvodnju, pakovanje/prepakivanje i prvi plasman robe upakovane u ambalažu.
Veoma niska svijest ljudi o razvrstavanja otpada
Što se tiče razvrstavanja otpada i njegovog odlaganja u posebne kontejnere, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako je svijest ljudi u BiH po pitanju razvrstavanja otpada veoma niska.
Napominju kako broj raspoređenih kontejnera po Federaciji BiH svakodnevno raste, ali da smo svi svjedoci odbačenog otpada oko njih te da se postavljaju kontejneri za posebne vrste otpada (papir, plastika, staklo, metal, komunalni otpad).
Ovo ministarstvo će nastaviti raditi na projektima podizanja javne svijesti o značaju zaštite okoliša od nepravilnog odlaganja otpada. Lokalne razine vlasti zajedno s komunalnim poduzećima trebaju se aktivnije uključivati u rješavanju ovih problema i direktno raditi s građanima na važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada i njegovog selektivnog razdvajanja, kazali su iz ministarstva okoliša.
U tom smislu, dodaju, potrebno je tražiti brza i efikasna rješenja, a utjecaj na svijest građana i ekološki odgovorno ponašajne je kontinuiran proces koji može uroditi plodom tek za desetljeće ili dva. Utjecaj na svijest je dugotrajan i mukotrpan proces, i rezultate daje na duže staze.
Također, smatraju, kako je potrebno kroz Zakone o komunalnoj čistoći povećati kazne i sankcionirati neodgovorno ponašanje pojedinaca.
Količina plastičnog otpada proizvedenog u Federaciji BiH
Upitani imaju li evidenciju o tome koliko se plastičnog otpada proizvede u FBiH i kako on utječe na okoliš, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako prema podacima iz Federalne strategije zaštite okoliša Federacije BiH 2008.-2018. procijenjene količine nastalog ambalažnog otpada-plastične ambalaže iznose 72.820 tona godišnje.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
