Gdje derneče Hrvati: “Ljudi moji, Jahorina, Sarajevo i Blidinje su centar zabave, drugi svijet”

Stroge mjere zbog pandemije koronavirusa u Hrvatskoj i nešto blaže u Bosni i Hercegovini, potaknule su brojne Hrvate da odmor provedu na nekoj od bh. planina.

Slobodna Dalmacija piše da je s dolaskom korone i lockdowna ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj, Bosna i Hercegovina postala pravi Eldorado za izlaske. Skijanje je ponekad samo izgovor…

– S društvom sam ovih dana boravila na Jahorini. Odlično smo se zabavili, danju skijali a navečer tulumarili u tamošnjim lokalima koji rade do deset, što je pomalo apsurdno, jer se teoretski i do 22 sata može dogoditi isto što i u ponoć ili dva ujutro, no dobro; u svakom slučaju, prije povratka svi smo se u hotelu testirali i s potvrdom da smo “virus COVID free” mirno ušli u Hrvatsku – ispričala je za Slobodnu Dalmaciju splitska poduzetnica i bivša missica Biljana Mančić.

Još jedna Splićanka Gianna Apostolski “friško” se vratila iz BiH.

– Ljudi moji, tamo je sve puno Splićana, Trogirana, Zagrepčana! Jahorina, Sarajevo i Blidinje su centar zabave, drugi svijet! Doduše, lokali zatvaraju u deset navečer, ali “after ski-partyji” počinju već iza pet popodne, kad se uhvati prvi mrak, pa se tako svi opet zabavimo i do sita isplešemo – navodi Apostolski

Još otkad je u Hrvatskoj zabranjeno pušenje u ugostiteljskim objektima, večernji su izlasci u susjednoj BiH dobili na cijeni – barem iz optike prosječnog pušača koji je nakon večere mogao mirno uz tanjur primaknuti pepeljaru i “zapaliti”.

S dolaskom korone i lockdowna ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj, pak, Bosna i Hercegovina te Srbija postali su pravi Eldorado, omiljena (pa i jedina) meka mladih Hrvata za izlaske. Skijanje je ponekad samo izlika za otići na Jahorinu i Kopaonik, te se čestito “ispuhati”.

Iako namah scenarij odlaska “u komšiluk” i feštanja u bosansko-hercegovačkim, odnosno srpskim klubovima u terminu do 22 sata (BiH), odnosno matineja-oraru do 20 sati (Srbija) izgleda kao stvar za osudu zbog neodgovornog ponašanja, činjenica je da svi koji se nakon takvog “skijanja” vraćaju u Hrvatsku imaju potvrdu da su zdravi.

To se, s druge strane, ne bi moglo sa sigurnošću tvrditi za one koji feštaju u (zatvorenim) konobama po Kaštelima…

– S društvom sam ovih dana boravila na Jahorini. Odlično smo se zabavili, danju skijali a navečer tulumarili u tamošnjim lokalima koji rade do deset, što je pomalo apsurdno, jer se teoretski i do 22 sata može dogoditi isto što i u ponoć ili dva ujutro, no dobro; u svakom slučaju, prije povratka svi smo se u hotelu testirali i s potvrdom da smo “virus COVID free” mirno ušli u Hrvatsku – potvrdila nam je splitska poduzetnica i bivša missica Biljana Mančić, koja drži da je takvo zabavljanje nakon kojega slijedi testiranje odgovorno. Ona je inače svoj PCR-test platila 65 eura, a napominje da ukoliko se u hotelu boravi više od pet noćenja, test dobija gratis.

I vlasnica “Split Vip agency”, agencije za organizaciju zabavnih događanja, Gianna Apostolski iz Splita naime, istog je mišljenja, štoviše također se “friško” vratila iz BiH sa kratkog ali slatkog produženog vikenda.

– Ljudi moji, tamo je sve puno Splićana, Trogirana, Zagrepčana! Jahorina, Sarajevo i Blidinje su centar zabave, drugi svijet! Doduše, lokali zatvaraju u deset navečer, ali “after ski-partyji” počinju već iza pet popodne, kad se uhvati prvi mrak, pa se tako svi opet zabavimo i do sita isplešemo – navodi Apostolski, koja inače zbog prirode posla surađuje sa ugostiteljima i “event-managerima”, kolegama iz BiH i Srbije, najviše iz Beograda.

image

Josko Ponoš/Cropix

I tamo ljudi iz Hrvatske, veli, često odlaze po porciju zabave koju ne mogu dobiti doma, no radno je vrijeme beogradskih klubova do 20 sati pa neki ipak ne otvaraju svoja vrata dok se ne produlji barem do 22 sata, kako je najavljeno. U Bosni kažu da će ubrzo početi raditi do ponoći, napominje Apostolski koja osobno na mjesec dana putuje u Beograd koncem ožujka zbog snimanja kampanje za svoj projekt “My Global Fashion Awards” najavljen za 9. lipnja na otočiću Tijatu kod Vodica. Očekuje dolazak i prijatelja i suradnika iz Beograda…

– Zdravlje je imperativ, zato držim da je bolje fino se “ispuvat” u susjedstvu, platit test i mirno doći doma, pa bez straha sjesti na ručak u društvu starijih ukućana. Karta kanta, test garantira da smo se vratili uredni i neopasni za okolinu – veli Gianna, “profesionalna partijanerica” i dobra poznavateljica zabavih sadržaja u regiji.

No, ipak postoje izvjesni apsurdi u tom “idealnom scenariju”, koji pokazuju da je u manjem broju slučajeva puno lakše iz Bosne i Hercegovine uvesti koronu negoli, recimo, kolut sira ili salamu, zabranjenu za uvoz jer je “kvarljiva roba”.

Naime, prema važećim propisima u krizno vrijeme pravo prolaska preko inače meke granice iz BiH bez testa imaju studenti koji studiraju u Mostaru (među njima su, konkretno, brojni Splićani), te osobe zaposlene onkraj granice, uz uvjet da se moraju vratiti u roku od dvanaest sati. Apsurd čuči u činjenici da rečeni prolaz studenti mogu elegantno iskoristiti da se, primjerice, nakon položenog ispita čestito istulumare i onda sretni vrate u Hrvatsku bogatiji za uspomene, a možda i virus…

– Kad odem na faks u Mostar, uvijek iskoristim i priliku za izlazak. Bude nas i po desetak, skupimo se, jedemo i pijemo po prepunim lokalima u kojima nas poslužuju konobari pod maskama. To mi je malo smiješno jer nitko od gostiju nema masku, a znamo sjediti doslovce “jedni po drugima”. Često ostanemo i koji dan duže, kao i radnici; nama se progleda kroz prste na granici. Hvala im za to – poručila je splitska studentica u Mostaru (podaci poznati redakciji).

Ljudi željni zabave, okupljanja i druženja (što je, uostalom, u ljudskoj prirodi), uvijek će naći način za to, makar i na rubu zakona. A što se zakona tiče, možemo se prisjetiti stare narodne poslovice: gdje prestaje logika, počinje Bosna i Hercegovina. A ni Hrvatska nije daleko…

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79