Glavnog pregovarača BiH za EU potvrđuje Predsjedništvo, a ne Vijeće ministara
Ustav jasno propisuje nadležnost za ovakva imenovanja
Izjava predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, u kojoj je navela da je pripremila odluku o imenovanju glavnog pregovarača za pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, otvorila je raspravu o tome ko je u konačnici nadležan za takvo imenovanje.
Budući da ne postoji poseban zakon kojim bi bila uređena ovakva pitanja, jedini temelj ostaje Ustav Bosne i Hercegovine.
U članu V jasno je navedeno da je vođenje vanjske politike jedna od devet ustavnih nadležnosti Predsjedništva BiH, što znači da će upravo ovo tijelo donijeti konačnu odluku.
Iako Vijeće ministara ima mogućnost da formira Ured glavnog pregovarača, u kojem će raditi glavni pregovarač i dva zamjenika uz poštivanje pariteta konstitutivnih naroda, čak i u slučaju da se u odluci o osnivanju ureda navede ime, ta osoba mora dobiti potvrdu Predsjedništva. Prema Ustavu, odluka bi trebala biti donesena konsenzusom, no ukoliko do toga ne dođe, može se usvojiti i prostom većinom. U takvoj situaciji, član Predsjedništva koji ne podrži odluku ima pravo uložiti prigovor Klubu Bošnjaka ili Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH, odnosno Narodnoj skupštini RS u slučaju srpskog člana.
Borjana Krišto planira predložiti Anu Trišić Babić, saradnicu Milorada Dodika, za glavnog pregovarača.
Međutim, za realizaciju ovog prijedloga potrebna je podrška i ministara iz reda bošnjačkog naroda. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP) već je poručio: „Neću podržati imenovanje bilo kojeg kadra SNSD-a, uključujući Anu Trišić Babić.“
