Godinama tinja i gori: ko će odgovarati za deponiju koja truje Sarajevo?

Građani i ekolozi strahuju da će vlasti i ovaj put izbjeći odgovornost

Dok gusti dim sa ilegalne deponije “Krupačke stijene” i dalje obavija dijelove Sarajeva i Istočnog Sarajeva, inspektori su, kako je potvrđeno Detektoru, izašli na teren. Ipak, uprkos ranijim upozorenjima nadležnih, niko do sada nije odgovarao, pa građani i ekološki aktivisti strahuju da će i ovaj incident ostati nekažnjen.

Vladimir Lubur, predsjednik Ekološkog pokreta “Krupac”, koji živi u neposrednoj blizini deponije, godinama upozorava na njen štetan uticaj. Za Detektor kaže:

“Narod iz te rijeke crpi vodu kroz bunare jer su to podzemne vode, pitke vode su bile, sad se ta deponija cijedi i ulijevaju se kancerogene materije.”

Dodaje i da su ranije upozoravali da se tu odlažu i medicinski i životinjski otpad.

“Ona je gorjela i oni su nju zemljom gasili, ona je sad ušuškana i ona je sad tempirana bomba.”

Iz Odjeljenja za inspekcijske poslove Istočnog Sarajeva potvrđeno je da su njihovi ekološki inspektori bili na lokaciji odmah po izbijanju požara, ali nisu dostavili informacije o rezultatima niti o prethodnim inspekcijama.

Iz preduzeća “Trnovo”, koje upravlja deponijom, samo su kratko poručili da su zauzeti rješavanjem problema i da “nemaju vremena za razgovor”.

Detektoru je također potvrđeno da su još 2021. godine inspektori upozoravali na iste rizike.

Anes Podić iz “Eko akcije” navodi:

“Najveći problem koji je pravila ova deponija jesu njene vode. Kada pada kiša, voda prolazi kroz tijelo deponije, i onda vode koje izlaze iz deponija znaju biti izuzetno toksične, protočne vode u ovoj deponiji završavaju u rijeci Željeznici. Iz Željeznice se vodom napaja dio izvorišta iz kojeg se Sarajevo napaja vodom i to je problem koji je davno prepoznat.”

Podić tvrdi da je ignorisanje problema od strane tužilaštva i inspekcija ključni razlog zašto niko nije odgovarao.

Iz Okružnog tužilaštva Istočno Sarajevo za Detektor su rekli da nikada nisu primili nijednu prijavu vezanu za deponiju.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić izjavio je:

“Ono što je jako bitno reći jeste da je to jedina deponija na području grada Istočno Sarajevo koja podmiruje potrebe ove tri opštine ovdje – Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža i Trnovo – i situacija da zatvorimo tu deponiju bi dovela do toga da jednostavno ne bismo imali gdje da odvozimo smeće.”

Dodaje i:

“Čitava paljevina će se na neki način sanirati, zatrpati, i na nama je da u narednom periodu pokušavamo da još popravljamo stanje kako bi ova deponija pokušala da se pretvori na neki način u sanitarnu deponiju, samim tim dobije i dozvolu za rad, ili da nađemo neko drugo rješenje.”

Istakao je da sanacija zahtijeva ulaganja od najmanje deset miliona KM te:

“Ja mogu da prihvatim nivo odgovornosti koji pripada gradskoj upravi, nikad ne bježim od toga i rekao sam da su građani s pravom zabrinuti. Ali zaista ne pristupam ovom problemu ni na koji način površno.”

Najavio je i razgovor s načelnikom Trnova Miroslavom Bjelicom o mogućoj odgovornosti, te da se čeka odobrenje 600.000 KM za sanaciju iz entitetskih sredstava.

Iz Ministarstva za prostorno uređenje RS za Detektor pojašnjavaju:

“Deponija ‘Krupačke stijene’ ne posjeduje dozvolu za upravljanje otpadom i za djelatnost deponovanja jer ne ispunjava uslove koji su utvrđeni Uredbom o odlaganju otpada na deponije.”

Dodaju i:

“Komunalno preduzeće koje upravlja predmetnom deponijom je dobilo ekološku dozvolu od opštine na čijem području je deponija locirana. O drugim postupanjima inspekcijskih organa i nalazima ovo Ministarstvo nije obaviješteno.”

Od načelnika Opštine Trnovo i republičke inspekcije Detektor nije uspio dobiti odgovore.

Sanja Vasković, glavna urednica portala Spin info iz Istočnog Sarajeva i mještanka, rekla je:

“Informacije s terena kažu da još uvijek nije ta sanacija završena. Dakle, sigurno je prošlo dvije ili tri godine.”

Navela je da je još ranije bilo jasno da će se požar dogoditi:

“Međutim, tri godine niko ništa nije radio na tome, mi samo čekamo da se zapali deponija pa da dođu vatrogasci, i ono što je rješenje jeste zatrpavanje zemljom sa obližnjeg kamenoloma.”

Dodaje i:

“Istočno Sarajevo ranije davalo milione maraka za druge projekte koji nisu bili prioritet, dok se istovremeno zbog nesanacije ove deponije ugrožava zdravlje stanovništva.”