Govor mržnje u Goraždu kažnjen sa 16.000 KM, Kasumović sa 5.000 KM

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine izrekla je niz novih sankcija strankama zbog trgovine biračkim odborima, ali i zbog zloupotrebe javnih sredstava, kao i zbog govora mržnje za šta je izrečena jedna od najvećih kazni dosad.

Na ove odluke CIK-a o novčanim kaznama, koje su donesene na posljednjoj sjednici, postoji pravo žalbe.

Zbog govora mržnje sa 16.000 KM kažnjena je Liberalna stranka nakon što je Dragoljub Milović Šurda, suprug Daliborke Milović koja je predsjednica ove stranke u Goraždu, napao Natašu Todorović, kandidatkinju stranke Bh. demokrati za Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona.

– Iz svih dokaza i audiozapisa napada nesumnjivo je da je riječ o vrlo grubom verbalnom napadu na osobu ženskog spola, sa psovkama, i pokušaju fizičkog napada. U pitanju je govor mržnje, politički motivisan napad – rečeno je na sjednici CIK-a.

Zbog zloupotrebe javnih sredstava kažnjena je stranka Bosanskohercegovačka inicijativa – Fuad Kasumović – Za BiH sa 3.000 KM, a sam Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice, sa 5.000 KM. Utvrđeno je da je kao gradonačelnik i kandidat za kantonalnu skupštinu iskoristio promociju autobuske linije za svoju ličnu i za promociju stranke, te održao govor s političkim porukama, javlja Faktor.

CIK je na posljednjoj sjednici izrekao i nekoliko prvostepenih kazni zbog trgovine biračkim odborima, nakon što je prije nekoliko dana izrekao prvu sankciju za ovu zloupotrebu.

Radi se zloupotrebi na način da se ljudi koji su u jednoj stranci imenuju u birački odbor u ime druge stranke.

Tako je sada sa po 4.000 KM kažnjena koalicija koju predvodi HDZ BiH, kao i Stranka za BiH jer je u ime ove koalicije za člana biračkog odbora imenovan Jasmin Maličević koji je član Stranke za BiH. Maličeviću se zabranjuje angažovanje za rad na biračkom mjestu četiri godine od momenta kada odluka postane pravosnažna.

Također, po istom osnovu su sa po 4.000 KM kažnjeni PDP i SDA nakon što je Samra Čilić, član SDA, imenovana ispred PDP-a u birački odbor u Jablanici. Ona je kažnjena sa 1.000 KM i zabranom angažovanja na biračkom mjestu.

Isto sa po 4.000 KM su kažnjeni Savez za demokratsku Srpsku, stranka Krug i koalicija koju predvodi HDZ BiH, te SNSD zbog slučaja imenovanja u birački odbor u Istočnom Starom Gradu.

Ove odluke CIK-a su donesene na osnovu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt. Njihov cilj je povećati integritet izbora.

No odluke kojima se za ove zloupotrebe kod imenovanja biračkih odbora izriču kazne nisu u CIK-u usvojene jednoglasno. Protiv je bio je član CIK-a Vlado Rogić, koji je kazao da je svima u BiH jasno da postoji trgovina biračkim odborima, ali se boji da je teško dokazivo. Stava je da je potrebno donijeti podzakonske akte kojima će se jasno propisati da član jedne stranke ne može biti član biračkog odbora u ime druge stranke.

– Dobili smo odredbu Izbornog zakona gdje je teret dokazivanja stavljen na CIK, ali je puno stvari koje su kod ovih odluka sporne i bojim se da su teško dokazive. Treba dokazati trgovinu biračkim odborima, da jedna stranka pogoduje drugoj i imati dovoljno dobre dokaze da odluka prođe na sudu. Meni je sporno da kažnjavamo stranke i pripadnike administracije na osnovu toga što su članovi jedne stranke, a od druge su predloženi za članove biračkih odbora. A gdje je propisano da pripadnik jedne stranke ne može biti član biračkog odbora druge stranke – rekao je Rogić.

Vanja Bjelica-Prutina, član CIK-a, odgovorila je između ostalog da je zakon propisao da samo jedan predstavnik jednog političkog subjekta može biti u biračkom odboru. Na raspravu se nadovezao Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, istakavši da se sva ova zakonska osnova temelji na pretpostavci da neko pokušava da ostvari dominaciju u biračkom odboru fiktivnim predstavljanjem, da legalno dobije jedno mjesto, a sada hoće ilegalno, lažnim predstavljanjem, da dobije i drugo.

– Dugi niz godina u BiH je javna tajna šta se radi, zašto se neke stranke formiraju, kako postoje, trguju, razmjenjuju mjesta u biračkim odborima s ciljem pogodovanja nekoj drugoj stranci. U momentu kad imamo odredbe Izbornog zakona, nemamo sudsku praksu, postojanje ovakve norme koja daje mogućnost da se sankcionira ovakvo postupanje i da mi zatvorimo oči pred tim govoreći da nije dokazano, po meni bi urušli kredibilitet ove institucije u smislu da nismo ni pokušali – rekao je član CIK-a Željko Bakalar.

Kada je u pitanju trgovina biračkim odborima, ranije je Bjelica-Prutina istakla da CIK u svim slučajevima u kojima ima osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo prijavu podnosi tužilaštvu.