Građani Federacije BiH ove godine u kladionicama ostavili više od 1.000.000.000 KM
Prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, građani FBiH su od 1. januara potrošili više od milijardu KM na uplate u kladionicama.
U tekućoj 2024. godini priređivači igara na sreću ostvarili su promet od 1.036.761.682 KM na ukupne uplate, dok su u 2023. godini ostvarili 1.721.693.504 KM.
Prema navedenim podacima, najviše kockaju građani Hercegovačko-neretvanskog kantona koji su na uplate potrošili 193.774.334 KM, zatim slijedi Tuzlanski kanton sa 187.138.542 KM, te Kanton Sarajevo sa 169.280.355 KM.
Prema posljednjem popisu stanovništva, Hercegovačko-neretvanski kanton broji 222.278 stanovnika dok Tuzlanski kanton ima duplo više stanovnika, tačnije 445.028, sudeći prema ovoj statistici, građani HNK imaju alarmantan problem s kockom, a ukoliko se upotrijebi matematika i navedeni podaci, jedan građanin HNK troši u prosjeku 871 KM na kocku piše Faktor.
Na četvrtom mjestu je Srednjobosanski kanton sa 137.981.844 KM, a slijedi ga Zeničkodobojski kanton sa 119.785.101 KM.
Građani Zapadnohercegovačkog kantona su potrošili 64.775.203 KM, Kantona 10 – 40.934.725 KM i Posavskog 16.949.577 KM.
Najmanje su potrošili građani Bosansko-podrinjskog kantona koji su izdvojili 9.330.031 KM na kocku.
Sanela Pekić, stručna saradnica za prevenciju Udruženja Narko-NE, kazala je za Faktor kako potrošeni iznos govori da se igranje igara na sreću doživljava kao bezazlena aktivnost i mogućnost lake zarade, a ne kao rizično ponašanje koje može imati višestruke štetne posljedice po pojedinca , porodicu i društvo u cjelini.
– Niko ko prvi put ode u kladionicu ne misli da će postati ovisan niti da će izgubiti novac, nego misli da će na lagan način doci do novca. Što je lošija socio-ekonomska situacija to se veći broj ljudi uključuje u igre na sreću nadajući se da ce ostvariti dobitak – kazala je Pekić.
Pekić je istakla da je potrebno sistemski pristupiti prevenciji ovisnosti o kockanju kroz obrazovni sektor i kontinuirano raditi na edukaciji novih generacija.
– Ništa što sad poduzmemo neće automatski smanjiti ogromne iznose novca koji se uplaćuju igre na sreću. Potrebno je sistemski pristupiti prevenciji ovisnosti o kockanju kroz obrazovni sektor i kontinuirano raditi na edukaciji novih generacija, obezbijediti poštivanje postojeće zakonske regulative i raditi na njenom unapređenju, podizati svijest javnosti o tome da kockanje nije bezazleno nego rizično ponašanje, destigamtizirati osobe koje su ovisne i obezbijediti im adekvatan tretman – naglašava Pekić.
Dodaje da ukoliko budemo sistemski radili na navedenim mjerama možemo za pet do deset godina očekivati smanjen broj onih koji idu u kladionice i igraju igre na sreću.
– Ovdje nema instant rješenja, nego je potrebna dugoročna strategija kako bismo odgajali zdrave generacije. Nužno je raditi na podizanju sveukupne kvalitete života građana, koja uključuje i zaštitu mentalnog zdravlja – zaključila je Pekić.
