Građani ljuti: “Ono što sam prije mogao kupiti za 20 KM sad ne mogu ni za 50”

Ono što sam prije mogao kupiti za 20 maraka sad ne mogu ni za 50”. “Neki dan sam u trgovini uzela nešto malo voća za djecu i platila 18 KM”. “Svaki put kad idem u kupovinu na artiklima je nova cijena”.

To su izjave troje Banjalučana koje smo juče pitali kakva su njihova iskustva tokom kupovine i da li su cijene za njih prihvatljive. Naši sagovornici kažu da im je zbog poskupljenja dogorjelo do nokata.

So na ranu im, ističu, dodaje to što nadležni fokus stavljaju samo na cijene hljeba, u želji da se, kako tvrde, skrene pažnja sa poskupljenja ostalih proizvoda, kao što su meso, voće i povrće, mlijeko, začini, slatkiši, grickalice, sredstva za higijenu, gorivo, itd.

Ili, da budemo još konkretniji, prosta računica iz nižeg razreda osnovne škole pokazuje nam da ako bi, recimo, hljeb pojeftinio za 30 feninga, ušteda domaćinstva koje dnevno koristi jednu veknu mjesečno bi iznosila svega oko devet maraka. Ili, pojednostavljeno, onim što u mjesec dana uštedite ne možete kupiti ni kilogram mesa.

“Meso je toliko poskupjelo da se ja ne mogu načuditi. Ili, recimo, pastu za zube sam donedavno plaćao oko dvije KM, a ista ta pasta danas košta skoro tri marke. To je poskupljenje od 50 odsto. O čemu mi ovdje pričamo? Ispade da nam je za život potreban samo hljeb”, ljutito odgovara jedan Banjalučanin.

Primijetili su i u Udruženju građana “ToPeeR”, koje se bavi zaštitom potrošačkih prava, da nam nove cijene stižu preko noći.

“Mi smo do sada radili analizu sa deset proizvoda i bilo je nelogično. Jedna je cijena ujutru, sutradan druga. To smo prvo primijetili na čokoladama, na riži, poslije toga na mliječnim proizvodima. Imam utisak da se svako jutro pravi nova kalkulacija cijene za skoro 40 do 50 proizvoda u jednoj samoposluzi”, rekla je za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja “ToPeeR”.

Lično smatra da bi slične aktivnosti trebalo da se vode ne samo za hljeb, već i za sve proizvode koje građani koriste.

“Ne vidim razliku između sapuna i hljeba”, poručuje Šešlija.

Ekonomista Slaviša Raković u izjavi za “Nezavisne novine” kaže da se problem kada je riječ o cijenama najviše ogleda u tome što poskupljuje hrana, odnosno lična kućna potrošnja.

Raković smatra da resorno ministarstvo, odnosno Vlada Srpske, nije pokazalo iskrenu odlučnost da se obračuna sa visokim cijenama.

“Najgore je što uopšte ne proučavaju gdje to nastaje. Mora se znati u lancu gdje nastaje povećanje cijena. Najbolje mjere bi preduzeli kada bi uopšte znali šta se dešava”, kaže Raković.

A šta se dešava potrošači su već vidjeli: nakon povećanja minimalca cijene su počele da skaču nepredvidivom dinamikom. Štaviše, talas poskupljenja bio je vidljiv i prije toga.

Prema posljednjim dostupnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, između decembra 2022. i decembra 2023. godine poskupjeli su riža, hljeb, tjestenina, junetina, teletina, svinjetina, piletina i brojni ostali proizvodi.

Sve ukazuje na to da će, kada stignu podaci za januar i februar ove godine, spisak ovih proizvoda biti drastično duži.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79