Građani mnogo više kupuju prehrambene proizvode iz uvoza nego proizvedene u BiH!

Nekada zemlja razvijene poljoprivrede, Bosna i Hercegovina danas potrebe za voćem i povrćem zadovoljava uglavnom uvozom. Zabrinjavajući je podatak kako već godinama većina hrane za potrebe građana BiH dolazi iz uvoza, a što je najlošije, u najvećoj mjeri uvozimo meso i prerađevine od mesa, žitarice te mlijeko i mliječne proizvode, piše Večernji list BiH.

Nažalost, BiH je zemlja koja uvozi veliki broj finalnih proizvoda, a koje proizvodi sama ili raspolaže resursima za takvo nešto. Prehrambena industrija u BiH ima potencijal koji, nažalost, nije dovoljno iskorišten. Bez obzira na to što je svake godine sve veći asortiman izvoznih prehrambenih proizvoda, kao i tržišta na koja se plasiraju ti proizvodi, ipak je uvoz gotovo svih prehrambenih proizvoda mnogostruko veći od izvoza.

Nemanja Vasić, potpredsjednik VTK-a, kazao je za Srpskainfo da je procjena da, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, oko 70% dolazi iz uvoza.

Statistika neumoljiva

Kampanje o značaju kupnje domaćih proizvoda u BiH, koje se provode desetljeće unatrag, ni približno nisu dale očekivane rezultate. Građani i dalje daleko više kupuju robu iz uvoza nego domaću. Zato ne čudi što, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, više od dvije trećine dolazi iz uvoza, dok u trgovinama uglavnom posežemo i za ostalim neprehrambenim robama stranih proizvođača.

Statistika pokazuje da u okviru agroindustrijskog sektora uvozimo sve i svašta, čak i ono za što imamo dobru pretpostavku za vlastitu proizvodnju, pa imamo uvoz 3 i pol puta veći od izvoza. Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je za devet mjeseci 2020. u BiH uvezeno agroindustrijskih proizvoda u vrijednosti 2,27 mlrd. KM, dok smo izvezli 647,82 mil. KM.

U kojoj mjeri građani zaobilaze domaće proizvode, kojih svakako ima na našem tržištu, potvrđuje i podatak da smo, primjerice, za devet mjeseci 2020. uvezli vode i sokova vrijednih 121 mil. KM, što je tri puta više od izvozne vrijednosti. Sličnu situaciju imamo i u vanjskotrgovinskoj razmjeni mesa i mesnih prerađevina, mliječnih proizvoda, proizvoda mlinske industrije, povrća i prerađevina od povrća. Na listi brojnih proizvoda koje BiH uvozi, iako ih i sama proizvodi, našli su se kruh, peciva i drugi pekarski proizvodi.

Smanjenje uvoza

Dok se gomilaju viškovi mesa, mlijeka, krumpira i drugog povrća, poljoprivrednici u obama entitetima u BiH tvrde da problem ne mogu riješiti ni poticaji entitetskih vlada koji su im dosta pomogli, ali je jedina prava mjera uvođenje prelevmana i smanjivanje uvoza ove robe u BiH. Iz Privredne komore RS poručuju da je tijekom pandemije koronavirusa poraslo zanimanje građana za domaćim proizvodima.

“U ovom razdoblju dodatno smo promovirali domaće, ali još ne znamo hoće li zainteresiranost građana za domaće robe ostati i kad sve ovo prođe. Dobro bi bilo da ovakve potrošačke navike ostanu i ubuduće jer bi to imalo višestruku korist za našu privredu”, kaže Blagojević, prenosi Srpskainfo.

Prema njegovim riječima, kupovina domaćih proizvoda posebno je važna u kriznim vremenima, kao što je situacija u vezi s koronavirusom, jer se tada svaka država okreće sebi.

“Problem je što na naše tržište dolaze mnogi proizvodi koji su cjenovno konkurentni domaćim robama, zbog čega oni u značajnoj mjeri zauzimaju domaće tržište. Jedan od razloga je naša platežna moć, ali i nerazvijena svijest stanovnika”, naglašava Blagojević.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79