Građani otkrivaju: Ne osjećamo se sigurno na cestama u ZDK

Ceste na području Zeničko-dobojskog kantona nisu sigurne i većina građana ne osjeća se sigurno u saobraćaju, jedan je od generalnih zaključaka istraživanja o sigurnosti saobraćaja u našem kantonu.

Čak 92 posto naših ispitanika odgovorilo je kako se ne osjećaju sigurno na cestama u ZDK-u, a njih 74 posto smatra da su za takvu nesigurnost u saobraćaju “krivi” neodgovorni vozači i neadekvatne ceste. Sa tim tvrdnjama slaže se i struka, koja ističe da su upravo nepažnja vozača, vožnja u opijenom stanju i nepovoljni uslovi na cestama najčešći uzročnici saobraćajnih nezgoda.

Foto: Visoko.co.ba

“Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uslovima na cestama su jedan od najčešćih uzročnika izazivanja saobraćajnih nezgoda. Slijede saobraćajne nezgode nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, zatim nezgode koje su rezultat radnji vozilom u saobraćaju, te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje saobraćajne signalizacije, nepovoljne uslove na putu/cesti…”, kazali su za Visoko.co.ba iz Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK).

Porastao broj saobraćajnih nesreća, problemi višestruki

Samo tokom 2020. godine na području ZDK-a dogodilo se 2.567 nezgoda, a tokom njih 21 osoba je smrtno stradala, dok su 104 osobe pretrpjele teške tjelesne povrede. Prema podacima BIHAMK-a smrtni ishodi i povrede zabilježeni su u čak 544 nezgode, odnosno u gotovo svakoj petoj nezgodi na području ZDK-a. U prvih šest mjeseci 2021. godine zabilježeno je pet smrtnih ishoda na cestama u našem kantonu, a povrijeđene su 432 osobe.

“Prema aktuelnim parametrima, broj saobraćajnih nezgoda je, u odnosu na isti period prethodne godine, veći za 12,7 posto, broj teže povrijeđenih osoba je veći za 28 posto, dok bilježimo smanjenje broja smrtno stradalih osoba za 37,5 posto.”, istaknuli su za naš portal iz Ministarstva za unutrašnje poslove Zeničko-dobojskog kantona.

MUP ZDK

Učesnici u našem istraživanju, govoreći o ličnim iskustvima, kazali su kako su manjak zaštitnih ograda, signalizacije i znakova, nepostojanje osiguranja pješaka, bahatost i nestrpljivost vozača glavni razlozi nesigurnosti u saobraćaju. Također, veliki broj njih je istaknuo magistralnu cestu M-17, koja prolazi kroz ZDK, kao jedan od gorućih problema, zbog velikog broja saobraćajnih nesreća zabilježenih na ovom putnom pravcu.

Iz BIHAMK-a su nam pojasnili kako upravo vozači češće utječu na nesigurnosti u saobraćaju, te da “saobraćajna signalizacija nije i ne može biti loša u tolikoj mjeri da izazove saobraćajne nesreće”.

“Naravno sve se može poboljšati, pa i saobraćajna signalizacija, međutim, veći je problem nepoštivanje postojeće saobraćajne signalizacije, kako od vozača, tako i od drugih učesnika u saobraćaju. Veoma često ćete vidjeti kako biciklisti voze trotoarom, pješaci prelaze cestu gdje i kad stignu, ne vodeći pri tome računa da li ili ne postoji pješački prelaz. Kada je riječ o cestama, većina njih su konstruisane i napravljene 60-ih godina prošlog vijeka i nisu izgrađene za ovoliki dnevni protok saobraćaja, ali ni za ovakva moderna i brza vozila. Cestovna mreža u BiH spada među slabije razvijene u Evropi. Pojedine dionice magistralnih cesta su preopterećene, prisutan je stalni porast ukupnog broja registriranih vozila, koji ne prati adekvatno pobolšanje i proširenje cestovne infrastrukture. Prema istraživanju koje smo proveli u okvoru programa EuroRAP u našoj zemlji više od 50 posto dionica je visokorizično, tj. postoji velika vjerovatnoća da će na tim cestama doći do saobraćajne nezgode sa fatalnim ishodom”, stoji u pojašnjenju iz BIHAMK-a.

BIHAMK

Zbog takve situacije u saobraćaju, iz MUP-a ZDK-a ističu kako je jedna od njihovih najvećih zadaća, čak i u vrijeme pandemije koronavirusa, kontinuirano poduzimanje aktivnosti u oblasti sigurnosti saobraćaja.

“Kontinuirano poduzimamo aktivnosti u oblasti bezbjednosti saobraćaja, prvenstveno mjere preventivnog karaktera, što znači da smo intenzivnijim prisustvom policijskih patrola na magistralnim putevima, povećanjem broja lokacija na kojim vršimo mjerenje i kontolu brzine kretanja vozila i zavođenjem pojačanih kontrola u saobraćaju, nastojali da smanjimo broj prekršaja i krivičnih djela u saobraćaju i samim tim smanjimo rizike nastupanja saobraćajnih nezgoda, što u konačnici doprinosi unapređenju stanja u oblasti bezbjednosti saobraćaja. Također, naznačenim aktivnostima nastojimo da zadržimo pozitivan trend u konkekstu rezultata koji su zabilježeni u proteklom periodu i tokom proteklih godina, kada smo imali značajno smanjenje broja poginulih u saobraćajnim nezgodama i generalno smanjenje posljedica saobraćajnih nezgoda”, dodali su iz MUP-a.

Ševal Kovačević

Kovačević: Saobraćaj je postao najveća grobnica stanovništva na Zemlji, građani mogu proaktivno djelovati i zaštititi živote

Sa svim gore navedenim zaključcima slaže se i vještak saobraćajne struke Ševal Kovačević, koji ističe kako je stepen motorizacije u BiH preveliki i da je zbog toga ugrožen veliki broj učesnika u saobraćaju.

“Nedostatak infrastrukture u odnosu na stepen motorizacije je najveći problem. Infrastruktura zaostaje za stepenom motorizacije, jer danas imamo 1,2 miliona vozila na 3,5 miliona stanovnika – to je strašno. A i ova infrastruktura koja postoji je neadekvatna, kako po svojoj kvaliteti, tako i prema osnovnim sigurnosnim elementima. Nedostaje saobraćajne signalizacije, zaštitnih ograda i mreža, posebno na padinskim dijelovima i pored rijeka i jezera. Dakle, infrastruktura definitivno ne odgovora potrebama saobraćaja”, rekao nam je Kovačević.

Ipak, da je moguće pronaći rješenja za te probleme proaktivno su pokazali i učesnici našeg istraživanja koji su pokazali interes i za pomaganje. Čak 78 posto ispitanika istaknulo je kako građani mogu utjecati na promjene u stepenu sigurnosti saobraćaja. Apeli, izbori, stimulisanje promjena putem društvenih mreža, protesti i lična savjesnost samo su neke od metoda koje su naveli kao moguće utjecaje. Jedan od učesnika istraživanja otišao je i korak dalje, pa je istaknuo i konkretne primjere kako riješiti određene probleme u saobraćaju na području općine Vareš.

Foto: Visoko.co.ba

“U općini Vareš, koja je bogata šumom, opasnost po vozače, ali i same radnike jeste nepostojanje adekvatne signalizacije na mjestima gdje se izvode određeni radovi u šumi. Tako da vozače nerijetko na cestama iznenade radnici. Dodatno, problem je što izvođači radova uništavaju asfaltiranu cestu, obustavljaju saobraćaj, stvaraju lošu sliku za razvoj turizma. Mislim da je rješenje povećati rentu ili uvesti rentu za korištenje ceste, koja je javno dobro, za sve one koji svojim radovima oštećuju cestu. Policijske vlasti su nijeme, ne čine ništa da spriječe takav vandalizam pustošenja cesta i pravljenja živog kamenoloma od njih, a nedostatak kvalitetne infrastrukture utječe na kvalitet života, zbog čega građani i napuštaju sela”, kazao je ovaj učesnik našeg istraživanja.

Foto: Visoko.co.ba

Slično zaključuje i vještak Kovačević, koji posebno podcrtava važnost učešća građana u obezbjeđivanje najboljih uslova za sve učesnike u saobraćaju.

“Prvo i osnovno, građanin treba tamo gdje živi da djeluje u cilju vlastite sigurnosti. Prije svega preko savjeta mjesnih zajednica treba intervenisati saobraćaju tamo gdje postoji ugroženost. Čekati da prva prilika bude i da neko smrtno strada ili da teške povrede doživi nema pravu svrhu djelovanja. Mora se jednostavno osmišljavati jedno pametno djelovanje da bi se stepen sigurnosti saobraćaja na mikrolokaciji održao. Svakako, kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi i njenim nedostacima potrebno je izvršiti dopise prema nadležnim institucijama, te sarađivati sa sredstvima informisana koja moraju proaktivno biti uključena u sigurnost stanovništva. Saobraćaj je postao najveća grobnica stanovništva na Zemlji, a ništa se ni mi ne razlikujemo. Čak je kod nas pogoršana situacija broja poginulih na 100.000 stanovnika”, zaključio je Kovačević za Visoko.co.ba


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79