Hadžihafizbegović: Hvala ti meleku Dževade Harahasane što nas, koji smo te prepoznali, učini boljima
Od Dževada Karahasana, vrhunskog književnika, akademika i čovjeka velikog srca, mnogi se opraštaju na društvenim mrežama.
Među njima je i glumac Emir Hadžihafizbegović.
– Otišao je veliki, najveći Dževad Karahasan. Otišao je na bolji svijet. Otišao je u svoje dženetske vrtove, iste one koji su mi bili romansijerski narativ i životno nadahnuće. “Sve kreće iz vrta, iz bašče” govorio bi ushićeno i strašno moj profesor, nadnaravni umjetnik, pisac i filozof – napisao je Hadžihafizbegović na društvenim mrežama.
Dodao je da je KArahasan bio božiji melek spušten u “svoje Livno i svoju Bosnu i Hercegovinu”.
– Melek se danas vratio svome Gospodaru. Sve što je melek ili anđeo (kako ti se, čitaoče, hoće), koji se odazivao na ime Dževad, trebao uraditi na ovom dunjalučkom svijetu obavio je. Posmatrao, naučio, popravio, oplemenio, uputio, volio, odšutio, žalio, zaplakao i sve to obavljeno godinama u knige zapisivao.
Hvala ti meleku Dževade Harahasane što nas, koji smo te prepoznali, učini boljima. Vječno hodio dušo naših duša – zaključio je Hadžihafizbegović u svom emotivnom postu.
Tanović o smrti Karahasana: Nemam riječi da opišem tugu, hvala za sve dragi Profa
Bosanskohercegovački književnik, akademik i univerzitetski profesor Dževad Karahasan preminuo je u 70. godini.
Vijest o smrti austrijskim medijima je potvrdila porodica.
S teškom bolešću borio se dvije godine; u posljednje vrijeme bolest je uznapredovala te nisu pomogle ni brojne terapije.
Prošao je operativni zahvat, mukotrpna zračenja, razne druge terapije, bio je pod stalnim nadzorom austrijskih doktora, ali je bolest bila jača.
“Preminuo je Dževad Karahasan, jedan od najznačajnijih evropskih autora. Kako je saopćila njegova porodica, preminuo je u 70. godini”, objavio je Kleine Zeitung.
Dževad Karahasan rođen je u Duvnu, današnjem Tomislavgradu, 1953. godine.
U rodnom je gradu završio osnovno i gimnazijsko školovanje.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti i teatrologije, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Bogata karijera
Rat u Bosni i Hercegovini 1992. godine zatekao ga je na mjestu profesora, kasnije dekana Akademije scenskih umjetnosti (ASU) u Sarajevu.
Radio je kao redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kao gostujući profesor na univerzitetima u Salzburgu, Innsbrucku, Berlinu i Baselu, bio je stipendist DAAD Berlin, pisar Grada Graza te lektor za bosanski, hrvatski i srpski jezik na Slavistici na Univerzitetu Georg-August u Gottingeun.
U karijeri je objavio više od stotinu stručnih radova u časopisima, zbornicima i knjigama o raznim autorima i teorijskim problemima drame, teatra i prozne književnosti.
Eseje, pripovijetke i studije objavljivao je u uglednim evropskim časopisima u Sarajevu, Berlinu, Rimu, Parizu, Londonu, Pragu i drugim evropskim gradovima.
Njegove knjige prevedene su na dvadesetak svjetskih jezika.
Za roman Istočni divan je 1990. godine dobio nagradu za najbolji roman u tadašnjoj Jugoslaviji.
Dobitnik je i jednog od najznačajnijih evropskih priznanja, Goetheove nagrada za književnost, koja nosi ime po najsvestranijem njemačkom književniku i misliocu Johannu Wolfgangu von Goetheu.