Hamza Višća: “NATO neće rasporediti svoje snage u BiH”

Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu NATO ima obavezu štititi mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini. Evropska unija je 2. decembra 2004. godine pokrenula vojnu operaciju u BiH pod nazivom Misija Althea. Ovo je uslijedilo nakon odluke NATO-a da preda sopstvenu mirovnu misiju koja je održavala sigurnost u regionu od završetka rata.

EU je rasporedio snažne vojne snage na istom nivou ljudstva kao i NATO-ov SFOR, nešto manje od 7.000 vojnika, kako bi osigurao kontinuirano poštovanje Dejtonskog sporazuma i doprinio sigurnom okruženju u BiH.

U februaru 2007. godine, broj vojnika smanjen je na oko 1.600 nakon što je Evropsko vijeće ispitalo trenutnu sigurnosnu situaciju u BiH i ocijenilo da bi nivoi snaga EUFOR-a mogli biti restrukturirani.

U isto vrijeme EUFOR je povećao svoju ukupnu svijest o situaciji u BiH integracijom timova za vezu i posmatranje (LOT) unutar zajednice u BiH. Nakon aktiviranja Srednjih rezervnih snaga EUFOR-a 2022. godine, broj vojnika EUFOR-a sada iznosi približno 1.100, a snage su sada uglavnom fokusirane na pomoć vlastima u BiH u održavanju sigurnog okruženja, kao i kombinovanu obuku uz Oružane snage BiH.

Privremene rezervne snage izvan zemlje, bazirane u Evropi, mogu biti pozvane da se u kratkom roku rasporede kako bi povećale broj trupa EUFOR-a u slučaju prijetnje sigurnom okruženju. Ovo osigurava da EUFOR ima kapacitet da brzo intervenira u podršci agencijama za provođenje zakona u BiH kako bi se održalo sigurno okruženje ako je potrebno.

Posljednjih mjeseci često se može čuti od bh. zvaničnička poziv NATO-u da svoje trupe, zbog antiustavnog i antidejstonskog djelovanja Milorada Dodika koje je zaoštrilo političku i sigurnosnu krizu, rasporedi u Brčko Distriktu.

Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić pozvao je, nakon što su zakoni u RS-u koji se odnose na neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda objavljeni u Službenom glasniku RS-a, članice NATO-a da rasporede u Distriktu Brčko NATO-ove vojnike. Pritom se pozvao na Aneks 1A Dejtonskoga mirovnog sporazuma i član 7. Statuta distrikta Brčko.

– Takvom odlukom preventivno bi bio zaustavljen, a onda i trajno onemogućen projekt secesije Republike Srpske koji je pokrenut posljednjim odlukama Narodne skupštine – naveo je Zvizdić.

Zvizdićev, i poziv svih drugih bh. zvaničnika upućen NATO-u, vojno-politički analitičar Hamza Višća vidi kao “klasičnu glupost”.

– NATO je predao svoj mandat Evropskoj uniji, a Evropska unija ima tijelo u Briselu koje vodi operaciju Althea, ima komandanta operacije koji je nadređen komandantu u BiH. On ima na raspogalanju sve izvore informiranja da cijeni situaciju kakva jeste, da li mu treba ili ne treba vojnika, koji je to broj i gdje mu treba.

Ako on nije u mogućnosti da od svojih članica dobije 150 vojnika da ih dovede u Brčko, može tražiti prema Berlinskom sporazumu kojim je definirana saradnja EU-a i NATO-a, da NATO pošalje taj kontingent. Mislim da EUFOR dobro procjenjuje situaciju i da bi ako to procijene da je potrebno doveli dodatne vojnike.

NATO je završio svoju priču sa Dejtonskim sporazumom i jedina veza NATO-a i jeste sa Dejtonskim sporazumom. Berlin plus sporazum, sporazum je o saradnji EU-a i NATO-a u pružanju pomoći u kapacitetima u kojima oskudijeva EU jer je EU vojno nerazvijen za razliku od NATO -a – pojašnjava za Faktor Hamza Višća koji je eskpert za reformu sigurnosnog sektora i implementaciju OSCE kodeksa ponašanja u vojno-političkim aspektima sigurnosti.

Prema njegovom mišljenju, realna opcija kada je riječ o NATO-u jeste da se NATO prihvati daljnje reforme odbrambenog i sigurnosnog sektora BiH

– Jer na to ima pravo. Kada se 2005. godine radila reforma odbrane, jasno je naznačeno da je cilj reforme stvoriti odbrambene i sigurnosne kapacitete BiH. Nama je potrebno da NATO pojača uvjete koje treba ispuniti BiH. Mi kao aspirant smo imali obavezu da uradimo strateški pregled odbrane, a to podrazumijeva i pregled stanja policijskih snaga, civilne zaštite i svega ostalog što je bitno za odbranu i sigurnost. Onda su nas molili da uradimo samo pregled Oružanih snaga BiH, a onda je urađen i pregled odbrane.

NATO jedino to može da pokrene i da natjeraju bh. vlasti da se vrate na pokretanje društvenog dijaloga o ulasku BiH u NATO. Da to ne bude samo kampanja na papiru, nego da bude kampanja kako treba, kao i da se posvete onim institucijama BiH, koje trebaju da se bave reformskim procesima koji nisu u direktnoj vezi sa odbranom, a to je pitanje javne uprave, finansiranja, izbornog sistema, vladavine prava. To ništa nema veze sa OSBiH. Moram da naglasim, da dok god ministar odbrane vodi nas, nikad nećemo ući u NATO. Mi treba da u NATO uđemo sa predsjednikom BiH – zaključuje Višća.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79