HDZ-ov belgijski model: Elegantan omot za opasnu podjelu BiH?
Zagovaranje „novog društvenog ugovora“ krije pokušaj trajnog cementiranja etničkih linija
Iza sve učestalijih poziva na „novi društveni ugovor“ i evropske modele federalizma, HDZ BiH gradi političku platformu koja vodi ka dubljoj fragmentaciji države.
Pojmovi poput “jednakopravnosti naroda” i “izvornog Dejtona” koriste se kao fasada iza koje stoji ideja o teritorijalnoj reorganizaciji – preciznije, etničkoj podjeli s dugoročnim posljedicama.
Zoran Krešić, u javnosti poznat po nacionalističkoj retorici, tvrdi da “stvari više ne funkcionišu” i traži novi dogovor tri naroda. No postavlja se pitanje – u čiju korist i po čijim pravilima? HDZ-ovo dugogodišnje insistiranje na posebnom statusu Hrvata u BiH u stvarnosti nije borba za ravnopravnost, već za institucionalnu dominaciju kroz etnički definirane jedinice vlasti.
Belgijski model, kojeg često spominje europarlamentarka Željana Zovko, predstavlja za HDZ savršen izgovor. Ali Belgija, s mnogo jačom ekonomijom i političkom kulturom kompromisa, teško može biti primjenjiva na zemlju u kojoj su ustavne promjene pitanje života ili smrti državnog suvereniteta.
Ako BiH krene putem daljnje decentralizacije, pitanje granica više neće biti pravno nego političko – i to opasno. Svaki ustupak koji formalizira podjele vodi ka paralizi sistema.
HDZ već godinama kroz narativ “hrvatske ugroženosti” pokušava proizvesti dojam da bez novog ustava Hrvati nemaju budućnost. U stvarnosti, upravo taj narativ sprečava reforme i drži BiH u stalnoj političkoj krizi.
Priča o „belgijskom modelu“ je ništa drugo nego evropski parfem na lokalnom projektu koji ima isti cilj od 1990-ih – teritorijalnu i političku dominaciju kroz kontrolu nad entitetima.
