Hidroelektrana Ulog izaziva ekološki haos: Napravljena u RS-u, pravi štetu u FBiH

Entitetska granica blokira rješenja, a nadležni međusobno prebacuju odgovornost

Hidroelektrana Ulog, izgrađena u općini Kalinovik na gornjem toku rijeke Neretve, ponovo je pod lupom javnosti zbog sve ozbiljnijih ekoloških posljedica. Organizacije koje se bave zaštitom prirode upozoravaju da je nakon puštanja u rad došlo do zamućenja rijeke, pomora ribe i poremećaja u ekosistemu. Projekat je već ranije bio kritikovan zbog geološke nestabilnosti terena i tragedije na gradilištu.

Ekološki aktivista Robert Oroz pojašnjava da je hidroelektrana počela s radom, ali da režim njenog funkcionisanja predstavlja ključni problem. Prema njegovim riječima, postrojenje radi u vršnom režimu, iako bi prema pravilima moralo biti protočno.

“Ona radi po potrebi i u tome je najveći problem. Kada prikupi određenu količinu vode u akumulaciji dolazi do tzv. sapiranja, što je jako štetno za biljni i životinjski svijet nizvodno. Velika količina vode se ispušta u kratkom vremenu i prave se valovi”, kazao je Oroz.

Dodatnu komplikaciju stvara činjenica da se hidroelektrana nalazi tačno na entitetskoj granici, što otežava određivanje odgovornosti.

“Ona je napravljena u RS-u, a svi problemi dešavaju se u Federaciji. Svi prebacuju odgovornost i niko neće da se uhvati u koštac sa tim problemom”, ističe Oroz.

Poseban izazov je nedostatak mjernih stanica u najkritičnijem dijelu rijeke.

“Tek u Kašičima kod Konjica imamo stanicu i na njoj su zabilježene značajne promjene. Tu su velike oscilacije vode. Gore uzvodno nemamo nikakvih mjernih stanica koje bi nam sa sigurnošću mogle reći kakva je situacija. Tu je jako nepristupačan teren, nema ljudi koji tu stalno žive i to je jako teško pratiti”, dodao je.

Na pitanje jesu li nadležni nešto konkretno uradili, Oroz odgovara da napretka nema.

“Niko ništa. Prebacuju odgovornost s jednih na druge. Kad dođe inspekcija iz RS, za njih je to sve u redu. Ovi iz FBiH kažu da to nije njihova nadležnost. Njima je to sve u redu, ali nije ništa u redu”, rekao je.

Za 28. novembar najavljena je press konferencija na kojoj će, uz naše naučnike i austrijskog istraživača Gabriela Singera, biti predstavljeni rezultati detaljnog naučnog istraživanja.

“Oni će pokušati objasniti zbog čega je došlo do pomora ribe”, pojasnio je.

Oroz je naveo da uloga međunarodnih organizacija ostaje ključna.

“Bila su dvije Sedmice naučnika u Ulogu. Zadnje godine je bilo oko 180 naučnika, ljudi su došli da istražuju to područje. Jako puno je zabilježeno biljnih i životinjskih vrsta. Postignuti su jako značajni rezultati u tim istraživanjima”, kazao je.

Program “Sedmica naučnika” realizuje Centar za životnu sredinu uz podršku Save the Blue Heart of Europe i EuroNatur, uz finansijsku pomoć Evropske unije.

Što se tiče narednih koraka, Oroz naglašava da će borba biti dugotrajna.

“Bit će teško. Vršit ćemo pritisak na odgovorne ljude, ako ništa da ta hidroelektrana radi u protočnoj radnji. Dakle, da je protok konstantan”, rekao nam je.