Hljeb u RS skuplji i do 30 feninga, građani strahuju od novog talasa poskupljenja
Udruženja potrošača poručuju da su gubici veći od stvarnih troškova
Od početka godine u više gradova Republike Srpske zabilježene su nove cijene pekarskih proizvoda, a pojedine vrste hljeba poskupjele su i do 30 feninga. Iako se povećanja mjere u malim iznosima, potrošači upozoravaju da se kumulativni efekat snažno osjeti na kućnim budžetima, posebno uz već poskupjele energente i osnovne životne namirnice.
Pekari s druge strane ističu da su korekcije cijena neizbježne zbog rasta troškova rada i električne energije, te upozoravaju da bez prilagođavanja cijena proizvodnja dugoročno nije održiva.
Vlasnik banjalučke kompanije „Krajina klas“, u okviru koje posluje lanac pekara „Manja“, Saša Trivić navodi da početkom godine nisu povećavali cijene svih proizvoda.
„To je bilo i očekivano s obzirom na rast plata i cijena električne energije. Međutim, veliko je pitanje da li će i takav minimalan rast pokriti sve troškove koji nas očekuju. Danas na cijenu naše proizvodnje najviše utiču plate, koje učestvuju sa oko 30 posto, dok gorivo, koje je pojeftinilo, nema presudan uticaj“, rekao je Trivić, dodajući da gramaže hljebova nisu mijenjali već pet godina.
Slično razmišlja i direktor prijedorske firme „Žitoprerad“, Zoran Kos, koji upozorava da bi rast cijena struje i plata mogao uticati i na cijenu brašna.
„Govorimo o povećanju od pola marke do marku po vreći od 25 kilograma, koja sada košta od 22 do 28 KM, u zavisnosti od kvaliteta. Ako do poskupljenja dođe, ono bi iznosilo od dva do četiri feninga po kilogramu“, kazao je Kos, ističući da će konačne kalkulacije zavisiti od budućih računa za električnu energiju.
Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš tvrdi da za sada nema zajedničke odluke o novim poskupljenjima.
„Svjesni smo da situacija za građane nije laka i ne želimo da po svaku cijenu povećavamo cijene. Napravićemo računicu i vidjeti koja je najniža cijena sa kojom možemo poslovati, jer ne možemo raditi u minusu. Plate pekara moraju rasti da bismo zadržali radnu snagu, ali u naredna dva mjeseca sigurno nećemo dirati cijene, jer imamo dovoljne zalihe brašna“, istakao je Pelemiš.
Iz prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ smatraju da poskupljenja nisu opravdana. Izvršna direktorica Murisa Marić upozorava da pekari imaju prostora za racionalizaciju.
„Svjedoci smo da se ogromne količine pekarskih proizvoda dnevno bacaju. Kada bi se sabralo koliko hljeba i peciva završi u otpadu, vidjelo bi se da su tu gubici daleko veći od onih koje pokušavaju da nadomjeste poskupljenjima. Tih nekoliko feninga na kraju mjeseca za građane znači desetine maraka“, istakla je Marićeva.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja smatra da je rast ulaznih troškova realan, ali upozorava da poskupljenja moraju biti opravdana.
„Plata i trošak električne energije rastu i to se mora odraziti na krajnju cijenu, ali taj rast ne smije biti monopolistički niti služiti za stvaranje ekstra profita. Poskupljenja nas očekuju, ali ona moraju biti realna i opravdana“, poručio je Ljuboja.
Građani već osjećaju posljedice novih cijena. Banjalučanka Marija Arsenić navodi da je vekna hljeba koju je do prije mjesec dana plaćala 2,30 KM sada 2,50 KM, dok je u drugoj prodavnici cijena sa 1,50 porasla na 1,80 KM.
„Naizgled to su mali iznosi, ali se na mjesečnom nivou značajno odražavaju na kućni budžet, pogotovo u uslovima kada su već skočili svi drugi troškovi. A od najavljenog ‘povećanja’ plata, kao i do sada, većina građana neće osjetiti nikakvu korist“, kazala je Arsenić.