Hoće li se naša zemlja odreći bezviznog režima s Rusijom ili Turskom?

Od BiH kao zemlje kandidata očekuje se usklađivanje vizne politike s EU, ali teško da će se naša zemlja odreći bezviznog režima s Rusijom ili Turskom. Ovih dana pitanje vizne politke BiH i Srbije ponovo je aktualizirano, ali naznaka o ukidanju bezviznog režima za državljane BiH u zemljama članicama EU još uvijek nema.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković objasnio je očekivanja Hrvatske u kontekstu bolje zaštite vanjske granice Evropske unije.

Andrej Plenković, premijer Hrvatske: “Hrvatska želi sa Bosnom i Hercegovinom još snažniju saradnju policija, što znači značajniju kontrolu granica, bolju saradnju u području readmisije, te sklapanje sporazuma BiH sa FRONTEXOM, mislim da bi on mogao pomoći BiH u situaciji u kojoj se danas ona nalazi.”

BiH sve ozbiljnije realizira readmisiju sa susjednom zemljom pa je tako broj vraćenih migranata u BiH iz Hrvatske povećan za 400 posto, s druge strane izuzetno je slaba saradnja na readmisiji sa Srbijom koja odavno ne vraća migrante po skraćenom postupku. N1 saznaje da bi Vijeće ministara tokom ove sedmice moglo podržati daljnju proceduru za potpisivanje sporazuma sa FRONTEX-om koji bi podrazumijevao učešće pripadnika granične policije Evropske Unije zajedno sa pripadnicima GPBiH i drugih policijskih tijela prema potrebi na zaštiti zapadne i sjeverozapadne, ali i istočne i sjeveroistočne granice BiH na koju je godinama najveći pritisak prilikom ulaska migranata iz susjedne Srbije, kao i Crne Gore.

Žarko Laketa, direktor za Poslove sa strancima BiH: “Moje mišljenje jer znam da Srbija ima takav sporazum i da su tamo već prisutni pripadnici FRONTEX-a je da treba realizovati taj sporazum i da će u budućnosti sigurno dati doređene rezultate po tom pitanju.”

Ipak ono što je u posebnom fokusu zadnjih dana je dugoročan zahtjev Evropske unije da sve zemlje koje žele postati članice moraju usaglasiti svoju viznu politiku sa viznom politikom EU. Pitanje se aktueliziralo sa pojačanim mjerama članica Evropske unije na zaštiti granica u cilju sprečavanja terorističkih napada, ali i ulaska ljudi u pokretu iz zemalja visokog migracijskog rizika.

Johann Sattler, šef Delegacije EU: “Na spisku zemalja za bezvizni režim ne može biti više zemalja od onih koje su na spisku EU, odnosno s kojima Eu ima bezvizni režim. Bosna i Hercegovina jeste napravila neke pomake u tom smjeru, ali ostaje još osam zemalja, a za tih osam zemalja vizna politika BiH nije usaglašena sa viznom politikom EU. Ohrabrivao sam ministra Konakovića da riješi taj problem brže. Ono koliko je meni poznato nema trenutno neke opasnosti za suspendovanje viznog režima za Bosnu i Hercegovinu.”

Ministar sigurnosti Nenad Nešić nekoliko puta je isticao da će u BiH teško biti realno ukidanje bezviznog režima sa zemljama poput Turske ili Rusije, a poseban interes Evropske Unije je i za Kinu.

Iako velika većina državljana Turske u BiH dolaze turistički, evidentna je zloupotreba viznog režima koja traje godinama. U ovoj godini je oko 35.000 više evidentiranih ulazaka držaljana Turske od evidentiranih izlazaka iz zemlje. Iako ovi brojevi nikada nisu precizni do kraja, jasno je da problem postoji iako o problemu iz Granične policije BiH danas niko nije htio govoriti.

Kada je riječ o državljanima NR Kine ove godine je evidentirano oko 6.000 više ulazaka nego izlazaka stranaca iz zemlje. To nisu mali brojevi s obzirom na činjenicu da kada se govori o ilegalnim migrantima GPBiH dostavlja podatke o 28.000 ljudi različitih državljanstava tokom ove godine.

S obzirom na činjenicu da Srbija i dalje ima bezvizni režim sa još većim brojem zemalja koji vlasti te zemlje koriste najčešće za političke utjecaje interesantno je da su među najbrojnijim ilegalnim migrantima evidentiranim u BiH i dalje državljani Kube, kojih prije uopće nije bilo u strukturi migrantske populacije koja je koristila BiH kao tranzitnu zemlju za zemlje EU. U ovoj godini evidentiran je ulazak u BiH 131 Kubanaca iz pravca Srbije.

BiH za dosta zemalja daje i vizne olakšice, a pitanje je koliko su zemljama EU interesantne u viznoj politici samo zemlje visokog migracijskog rizika, i koje zemlje smatraju potencijalno sigurno opasnim. Od BiH se ranije zahtjevao smanjen broj izdatih viza i činjenica je da se i izdaje sve manji broj viza zbog čega državljani zemalja visokog migracijskog rizika sve češće falsificiraju naše vize da bi ušli u BiH.

“Sve veći broj falsificiranih bh. viza koje budu pronađene u dokumentima stranaca na MAS-u ukazuje da pritisak EU kada je riječ o viznoj politici BiH uvijek na kraju daje rezultate. U ovom trenutku predstavnici GPBiH i MVP nisu spremni da govore o ovoj temi, ali s obzirom na činjenicu da o njoj govore predstavnici EU i drugih zemalja, ona će se sigurno naći u centru i fokusu institucija BiH u narednom periodu.”