Hoće li se ukinuti namet koji ničemu ne služi

U Bosni i Hercegovini danas postoji više od 3.400 parafiskalnih nameta. Rezultat je to činjenice da su različitim nivoima vlasti, kojih u BiH ne nedostaje, date široke ovlasti u smišljanju novih nameta privredi.

– Zaista neki od tih nameta su toliko čudni da mnogi postavljaju pitanje za šta oni zaista služe. Najbolji način da se oni objasne jeste da im je cilj samo da se izvuče novac iz džepova građana – tvrdi ekonomista Faruk Hadžić.

Adis Muhović, direktor NVO Centar za politike i upravljanje, godinama se upravo zalagao za ukidanje ovog nameta. Tvrdi da je on samo još jedan dokaz da je država u BiH sama sebi svrha i da se u očima vladajućih garnitura realni sektor posmatra kao nešto što postoji da bi izdržavalo glomaznu budžetsku mašineriju.

-Sve to ima negativan utjecaj na standard života građana, na volju ljudi da uopće uđu u poslovne aktivnosti zbog toga što je općepoznato da,kad jednom uđete u poslovanje, naići ćete na brdo nameta koje ćete morati plaćati. U državi u kojoj domaće stanovništvo ne posluje neće doći ni strani kapital, jer strani kapital ide tamo gdje se najbolje oplođuje – istakao je on.

Ipak, mnogi su u startu izražavali bojazan da bi zbog ukidanja ovog nameta veliku štetu trpjele općine. No, Kristić ističe da je to gubitak koji općine mogu podnijeti i da za promjenu treba početi razmišljati i o novčaniku malih privrednika, a ne samo države.

Privredni subjekti

-To je u suštini oko četiri posto prihoda općine, tako da mislim da to općine mogu podnijeti. Ja sam uzimala primjer općine Novi Grad, gdje je ta taksa za 2020. godinu bila oko milion i 700 hiljada, što bi značilo da bi oko 650 hiljada trebalo biti finansijsko opterećenje za privredne subjekte, što znači da bi oni trebali smanjiti budžet za 680 hiljada. Ja sam siguran da općina Novi Grad svojim budžetom može podnijeti da se toga odrekne u prvoj godini – istakla je Krstić.

Potrošnja pa harač

Da država ima maćehinski odnos prema realnom sektoru, vidi se i na slučajevima planiranja budžeta u našoj zemlji, tvrdi u izjavi za „Avaz“ ekonomista Faruk Hadžić.

-Kada se planiraju budžeti, prvo se planiraju troškovi, pa tek se onda analiziraju prihodi, pa se vidi koliko novca nedostaje, pa se onda taj novac uzima iz privrede kroz razne nove poreze i parafiskalne namete, a, ako ti ni to ne pomaže, onda biraju kratkoročno ili dugoročno zaduženje, emisiju vrijednosnih papira, a samo da bi se osigurala budžetska potrošnja i elita koja živi od budžeta – navodi Hadžić.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79