Hrvati s pravom zabrinuti: Preko 4.000 djece dobilo odlaganje polaska u školu
Čak 4.383 prvačića ove godine dobilo je odgađanje upisa u prvi razred osnovne škole u Hrvatskoj.
Razlozi su različiti od emocionalne nezrelosti, preko govorno-jezičnih poteškoća, do problema s pažnjom i koncentracijom.
– Gruba motorika je zaista primjetno sve lošija i lošija. To su osnovne vještine kao što su skakutanje, hodanje po stepenicama, preskakanje vijače. Nerijetko zahtijevaju pojačani trud – izjavila je za Dnevnik Nove TV Tatjana Čulina, specijalista školske medicine iz Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
Najviše odlaganja u Zagrebu
Ako se posmatra posljednjih pet godina, u većini županija bilježi se rast broja odgađanja.
Najviše ih je ove godine u Gradu Zagrebu, oko 1.100, a slijede ga Splitsko-dalmatinska županija (542) i Zagrebačka županija (431).
– Istraživanja u svijetu i u Evropi govore o istom trendu. Djeca predškolske dobi sve su manje spremna emocionalno, socijalno i psihofizički za polazak u prvi razred – dodala je Čulina.
Znaju skrolati, ali ne i crtati
Veliki uticaj ima i digitalizacija. Djeca satima borave pred ekranima, a logopedi ističu paradoks: već sa dvije godine znaju pokret skrolanja po ekranu, dok istovremeno ne znaju pravilno držati bojicu ili pritisnuti na papir.
– U godini pred školu sve češće vidimo djecu s vrlo lošom grafomotorikom – upozorila je Irena Mlinarić Trabalko, predsjednica Sekcije predškolskih logopeda Hrvatskog logopedskog društva.
Situaciju dodatno otežava i pretjerana zaštita roditelja.
– Previše zaštićujemo djecu i ne dajemo im priliku da sami iskuse, pogriješe, padnu, dignu se i riješe problem – kaže logoped Ivana Marković.
“Pustite ih da se igraju”
Stručnjaci poručuju da se kroz igru najprirodnije razvijaju vještine potrebne za školu.
Nisu potrebni posebni kursevi ni aktivnosti – dovoljno je druženje, igra u dvorištu i šetnje.
– Djeca bi trebalo da budu vani, u parkovima, trče i kreću se. To je način učenja i razvijanja kroz pokret – dodala je Mlinarić Trabalko.
Marković savjetuje roditeljima da djecu uključe u svakodnevne situacije.
– Otiđite s djetetom u trgovinu, pitajte ga kako se zove čokoladica koju želi, koje je prvo slovo u toj riječi. Ako mu date evro, koliko Kinder jaja može kupiti? Takva interakcija je najbolja priprema za školu – kaže ona.