Hrvatima nedostaju komšije Bošnjaci
Kiša koja je padala 24 sata izazvala je zebnju u kostima mještana sela Vukanovići kod Kaknja, u kojem žive Hrvati. Obimna kiša padala je i te 2001. godine, kada je klizište progutalo susjedno selo Zlokuće, u kojem su živjeli Bošnjaci. Od tada ni u Vukanovićima ništa više nije isto. Kao i u ostatku države, slika je ista – omladina je trbuhom za kruhom širom Evrope, ostali su samo starci.
Koševine i sjetve
Na ulazu u selo srećemo Branka Jakovića. Hrani stoku.
– Samo da prestane padati – pokazuje rukom na dolinu koju je napravilo klizište i nastavlja:
– Ovo je sve bilo ravnica. Ali, kada se klizište pojavilo, napravilo je ovu kotlinu i odnijelo njihove kuće.
Kaže da je ponosan na svoje komšije, jer su ta dva sela bila kao jedno.
– Pogotovo kada je bio rat. Nema pedlja zemlje da se dojučerašnje komšije nisu klale i ubijale. Mi nismo. Zlokuće i Vukanovići nisu. Tek sada se vidi koliko je bitno ostati čovjek. I naravno da nam nedostaju ti ljudi. Kada dođu poslovi koševine, sjetve, jedni drugima smo pomagali – priča Jaković.
Zamolio je da napišemo i ovo:
– Nemamo autobusa. Ima samo đački za djecu. Pa, eto, jedna linija sedmično bila bi dovoljna, da se može otići do Kaknja, kupiti namirnica.
Snijeg se topi i pada kiša. Ko ne mora, ne izlazi iz kuće. Pa djeluje da je selo pusto, a nije. Ima četrdesetak domaćinstava. Ispred jedne kuće srećemo Iliju Pejanovića.
– Izašao da malo led očistim, da mi krv ne prestane kolati od ovog ležanja – govori kroz smijeh.
Kaže da se danas u Vukanovićima svi uglavnom bave stočarstvom.
– Prije je u Kaknju bila i stočna pijaca, danas nema. Pa je malo teže prodati. Bili su i komšije Zlokućani. Sad smo mi tu, sjedi, čekaj smrt – kaže Pejanović.
Njegove prve komšije su Ana i Ivo Maroš.
– Ima snijega, rodio i po drvetu i po kamenu – kaže Ivo.
Dobra šljiva
Ne može se doći na prag, a ne ući u kuću. Mora se popit jedna-dvije s nogu i kafa, naravno.
– Dobra je šljiva. Prije je bilo tog voća. Kupovali, brali voće. Sad to nema ko raditi. Mi kupovali iz Zlokuća voće, njima prodavali rakiju. I tako, živjelo se. Dobro je i sad, samo nema omladine – dodaje Ivo Maroš.
Njihov Denis je u Njemačkoj. Napustio je Oružane snage BiH i otišao da radi.
– Šta će ovdje, treba Dnevnik da gleda i da se sekira, ovi naši političari samo bi ratovali – dodaje Ivo Maroš
Zlokućani žive na Barama
Komšije iz Zlokuća, koje je klizište otjeralo s njihovih ognjišta, dobile su nove kuće. Sad žive u naselju Bare kod Kaknja, prenosi Avaz.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima!
Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
