Hrvatska policija u BiH vratila i migrantkinju koja se porodila na granici

Premijer Ružnić ističe da je beba doživjela kliničku smrt, ali je nasreću preživjela i danas je u stabilnom stanju. Inače, u USK boravi čak 150 migranata između 10 i 16 godina bez pratnje roditelja i svi su uključeni u nastavni proces. Od države traže da se ta djeca izmjeste u posebne ustanove. U prihvatnim centrima na području USK-a trenutno je oko 2.500 migranata. Na proljeće se očekuje novi val

Vlasti Unsko-sanskog kantona i dalje su suočene s problemima uzrokovanim migrantskom krizom, a s kojima se ovaj kanton godinama bori. U razgovoru za Fokus.ba Mustafa Ružnić, premijer USK-a, govori o tome kakvo je danas stanje u kampu „Lipa“, ima li među migrantima oboljelih od Covid 19, gdje se migranti liječe, ali i o tome šta vlasti USK-a čine na zbrinjavanju djece koja su s grupama migranata stizala proteklih godina bez roditeljske ili pratnje nekog drugog srodnika.

Razgovarala: Semira DEGIRMENDŽIĆ

Istovremeno, s dolaskom novih migranata na to područje, vlasti su suočene sa vraćanjem migranata koje policija Hrvatske zatekne u toj zemlji, pri čemu su oni nerijetko izloženi brutalnim napadama hrvatskih policajaca koji nemaju milosti prema tim ljudima.

KLINIČKA SMRT

Premijer Ružnić naveo nam je primjer da je hrvatska policija prije nekoliko dana u pogranično mjesto Bosanska Bojna vratila migrantkinju koja se samo sat ranije prije no što su je zatekli u nelegalnom prelasku granice porodila.

– Žena je samo sat nakon poroda vraćena u Bosansku Bojnu, a beba je doživjela kliničku smrt. Međutim, uz pomoć policije, mještana koji su bile tu, hitne pomoći koja je brzo stigla, to dijete je vraćeno u život i beba je danas u stabilnom stanju – kaže Ružnić za Fokus.

Mustafa Ružnić, premijer USK

No, Ružnić ističe da se u BiH, kada se govori o migrantskoj krizi, veoma malo pažnje posvećuje tome da je među migrantima znatan broj maloljetnika bez roditeljske ili pratnje nekog bližeg srodnika. Za razliku od drugih gradova ili službi gdje se registriraju migranti, a gdje niko od njih ne obezbjeđuje poseban tretman za djecu bez pratnje, USK-a, kaže Ružnić o toj djeci itekako vodi računa.

– U jednom momentu, mi smo među migrantima imali oko 500 djece bez pratnje. Danas je na području USK-a u migrantskim centrima oko 150 djece u dobi između 10 i 16, odnosno starijih maloljetnika do 18 godina koji su bez pratnje. Najveći broj njih je ostavljen od roditelja još pri prelasku iz Turske u Grčku i ovdje su stigli s ostalim grupama migranata. Nažalost, ta djeca su često žrtve zloupotreba od drugih starijih migranata, koji ih koriste za lakši prelazak preko granice, za trgovinu ljudima i druge zloupotrebe. Mi u USK-a smo toj djeci omogućili da pohađaju nastavu u četiri ovdašnje škole i s ciljem njihove zaštite angažirali smo centre za socijalni rad koji su im obezbijedili skrbnike, a u brigu o ovoj djeci uključeni su i Zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva. Međutim, naš cilj je da tu djecu smjestimo u jedan poseban centar ili ustanovu i da budu u potpunosti odvojeni od starijih migranata. Na to smo jasno upozoravali i Vijeće ministara i druge državne institucije i međunarodne organizacije, međutim posebno su međunarodne organizacije na to šutjele. I danas tražimo da se ta djeca izmjeste u centre kao što su Emmaus u Doboju, da djeca jednostavno moraju biti izmještena iz tih sredina da ne bi dolazilo do njihove zloupotrebe.

Pokušali smo da 35 maloljetnika izmjestimo u tu kuću Emmaus, ali njih 19 je već nakon nekoliko dana ponovo bilo pred „Borićima“ što pokazuje neodgovornost centara za socijalni rad i onih koji su preuzeli nad njima skrbništvo odnosno staratelja koji centri za socijalni rad dodjeljuju toj djeci – kaže Ružnić.

Kamp Lipa

Kada je u pitanju rješavanje problema smještaja migranata u USK-a, konkretno u kampu „Lipa“, premijer Ružnić pojašnjava da je nakon brojnih vapaja posljednjih mjeseci iz USK-a, kao i njihovih apela da država koja i jeste nadležna za pitanje migracija uzme aktivnije učešće u njihovom rješavnju , danas situacija znatno drugačija u odnosu na raniji period.

POZITIVNIJI ODNOS DRŽAVE

Prije svega, ističe on, preuzimanjem koordinacije Službe za poslove sa strancima BiH u kampu „Lipa“ gdje se trenutno nalazi oko 850 migranata, došlo je do značajne stabilizacije prilika u tom kampu, ali i poboljšanja uvjeta u kojima borave migranti.

– Nakon što se desila ta sumnjiva paljevina kampa „Lipa“ krajem prošle godine, uz pomoć Oružanih snaga BiH taj zapaljeni dio je očišćen i trenutno se priprema podloga na koju bi trebalo biti postavljeno 250 kontejnera iz bivšeg prihvatnog centra „Bira“.

U međuvremenu na „Lipi“ su postavljeni vojni i šatori Crvenog križa i turskog Crvenog polumjeseca, tako da je gore smještajni kapacitet 900 kreveta. Drago nam je da je u proteklom periodu riješeno pitanje grijanja, te da se posredstvom Crvenog križa koordinira nesmetan dovoz hrane, obezbijeđeno je vodosnabdijevanje, kao i dovoljan broj kontejnera za tuširanje – priča Ružnić.

On podsjeća da je u “Miralu” u velikoj Kladuši 1.200 migranata, u „Borićima“ i „Sedri“ gdje su smještene ranjive kategorije migranstke populacije odnosno porodice s djecom, žene i djeca bez pratnje još njih ukupno oko 500.

Ovom broju migranata trebamo pridružiti i broj od oko njih 300 koji su u stalnom pokretu pri pokušaju prelaska granice.

Na pitanje da li je među migrantima bilo oboljelih od Covid 19 i da li se oni zbrinjavaju u zdravstvenim ustanovama, premijer Ružnić odgovara potvrdno.

– Prema mjerama koje smo donijeli još početkom pandemije, migranti se redovno testiraju kao i naši građani. U jednom trenutku imali smo između 18 i 19 migranata hospitaliziranih u Kantonalnoj bolnici „Dr Irfan Ljubijankić“ gdje je od četiri formirana Covid odjeljenja, jedno bilo rezervirano za migrante, tako da im je pružena zdravstvena njega i usluga i nije bilo smrtnih slučajeva među migrantima kada je u pitanju Covid 19. Zbog odustajanja organizacije DRC iz nama nepoznatih razloga od finansiranja zdravstvene zaštite migranata USK većinu tih troškova danas pokriva sam – kaže Ružnić.

Inače, premijer USK-a kaže da je oko 30 migranata preminulo na tom području, a većina od tog broja život je izgubila usljed povreda zadobivenih u sukobima s drugim migrantima. Oni su i ukopani na području USK-a, jer niko od njihovih porodica nije tražio da se tijela vrate u zemlju porijekla preminulih. Stoga u USK vrše ukop migranata, a u slučaju da se javi neko od porodica morat će se vršiti ekshumacije.

NOVI VAL

Dolaskom proljeća očekuje se dolazak novog vala migranata s istočne granice, ali i veći broj onih koje će vraćati Hrvatska.

– Iskustva iz ranijeg perioda govore da će se broj migranata koje Hrvatska vraća stalno povećavati. Tako smo primjerice u 2019. godini imali oko 150 migranata vraćenih iz Hrvatske, a u prošloj godini taj broj je bio čak oko 7.200.To je sve povezano sa paktom kojeg je EK predložila svojim članicama u septembru prošle godine da se svi migranti vrate na granice Evropske unije gdje ćemo mi biti na najvećem udaru pošto smo jedno malo ostrvo unutar EU – naglašava Ružnić.

On ističe i da se posljednjih mjeseci promijenio odnos državnih vlasti prema problemima u USK-a u vezi s migrantskom krizom, ali da se očekuju i neki konkretniji potezi, naročito zbog očekivanog novog priliva migranata.

– Otvoreno treba reći da se u pozitivnom smislu taj odnos donekle promijenio. Sad se naš glas konačno čuo. Ministarstvo sigurnosti je počelo raditi na onom što smo stalno potencirali, a to je da nam je za kvalitetno upravljanje krizom potrebna dobra koordinacija. I upravo se radi na tom segemntu da se uspostavi sistem dobre kooordinacije. Jer 2018. godine smo imali 24.000 migranata, u 2019. godini 49.000, a 2020. skoro 50.000 migranata. Tako da će migrantski val sad sigurno biti puno veći. U posljednje vrijeme puno se radi na istočnoj granici međutim mislim da će to biti nedovoljno da se odgovori tom zahtjevu i da će migranti uglavnom biti upućeni prema Unsko-sanskom kantonu. Mi smo jasno kazali da brojka koju ćemo mi nositi je 2.500 migranata, jer mi ne želimo postati čekaonica migrantima za EU. To predviđa i novi pakt o azilu i migracijama da se svi migranti vrate na vanjske granice i mi to sebi ne možemo dozvoliti. Mi ćemo svakako sadašnje kapacitete pripremiti da odgovorimo na te 2.500, a sav ostali višak migranata mi ćemo postaviti na vanjske granice kantona, znači nećemo dozvoliti ulazak iznad tog broja – kaže Ružnić.

“Migrantski val sad sigurno biti puno veći”

On naglašava da bi državne institucije morale Evropskoj uniji jasno predočiti naše mogućnosti kada su u pitanju kapaciteti za prihvat i brigu o migrantima, a naročito u kontekstu odluka da se svi migranti vraćaju na vanjske granice EU.

– Ono što me zabrinjava jeste to da se država još nije počela institucionalno odnositi prema ovom novom paktu i jednostavno Evropa će sav višak mirganata vratiti na vanjske granice. Da li na ovakav način kao što ih sad vraćaju bez poštivanja sistema readmisije ili sponzorirano kako predviđaju, uglavnom, moglo bi desiti da BiH sutra bude jedna velika čekaonica gdje će migranti tražiti azil za evropske zemlje ili biti deportovani u zemlje porijekla, to je stav Evrope i oni taj stav neće promijeniti i sve zavisi koliko ćemo mi biti spremni.

Podsjećam da sam kao premijer USK-a pozvao sve nivoe izvršne i zakonodavne vlasti u BiH da uputimo institucionalan odgovor na ovaj problem i pod hitno odredimo broj migranata koje BiH na čitavoj svojoj teritoriji može rasporediti. To bi trebao biti jedinstven odgovor naše države EU o našim mogućnostima kada je u pitanju prihvat i adekvatno zbrinjavanje migranata. U protivnom, svi zajedno, naći ćemo se u velikom problemu. Zato treba što hitnije djelovati – zaključuje premijer USK-a Mustafa Ružnić u razgovoru za Fokus.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79