Nedavna odluka Hrvatske da ponovno uvede vojni rok izazvala je brojne reakcije u regiji, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Dok susjedna zemlja motivira mlade ljude da se pripreme za obranu domovine kroz obaveznu vojnu obuku, postavlja se pitanje hoće li i BiH krenuti sličnim putem ili će vlasti ostati indiferentne prema ovoj temi.
Hrvatska je ovu odluku donijela u kontekstu rastuće nesigurnosti u svijetu, posebno zbog rata u Ukrajini i sve veće napetosti na Balkanu. Povećanje vojnih kapaciteta i obuke mladih ljudi smatra se preventivnom mjerom koja bi mogla osigurati dugoročnu sigurnost i stabilnost zemlje.
S druge strane, u Bosni i Hercegovini ova tema se čini dalekom i neprivlačnom za političke elite.
Razlozi za neaktivnost bh. vlasti po ovom pitanju su višestruki. Prije svega, zemlja je suočena s političkom nestabilnošću, ekonomskim problemima i socijalnim izazovima koji su u fokusu većine političara. Ulaganje u vojni sektor često se percipira kao manje prioritetno u poređenju s drugim potrebama građana. Osim toga, postoji i strah od ponovnog buđenja starih sukoba i podjela koje su obilježile devedesete godine prošlog stoljeća.
Dali bi BiH trebala ozbiljno razmotriti pitanje vojnog roka, barem kao oblik rezervne snage koja bi bila spremna odgovoriti na eventualne sigurnosne prijetnje? Globalni sigurnosni izazovi su sve prisutniji i da bi i Bosna i Hercegovina trebala biti spremna na sve scenarije.
