Hurtić odgovorio Petroviću: Tvrdnje su neodgovorne, Bošnjacima u Janji nije obezbijeđena ni grtalica
Ministarstvo navodi da je u romsko stambeno zbrinjavanje u Bijeljini uloženo više od 1,1 milion KM
Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić reagovao je na tvrdnje gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića da grad nije dobio sredstva za potrebe romske populacije, ocjenjujući ih netačnim i krajnje neodgovornim. Iz Ministarstva poručuju da su podaci o ulaganjima javni, provjerljivi i da jasno demantuju navode gradonačelnika.
U saopćenju je istaknuto da izjava Petrovića predstavlja grubu manipulaciju činjenicama.
„Tvrdnje koje je iznio član Predsjedništva SDS-a i gradonačelnik Bijeljine, Ljubiša Petrović, da je Gradu Bijeljina za potrebe romske populacije ‘dato nula maraka’, dok je Gradu Doboju dodijeljeno 100.000 KM, nisu samo netačne, već i krajnje neodgovorne. Takve izjave predstavljaju grubu manipulaciju činjenicama i svjesno obmanjivanje javnosti, posebno kada dolaze od nosioca javnih funkcija koji bi morali znati ili su barem dužni provjeriti osnovne i lako dostupne podatke prije nego što ih iznesu u javni prostor.“
Ministarstvo navodi da je od 2009. godine do danas u stambeno zbrinjavanje romske populacije u Bijeljini uloženo ukupno 1.174.135,69 KM, te da se radi o kontinuiranim ulaganjima, a ne o jednokratnim političkim odlukama.
„Riječ je o kontinuiranim ulaganjima realizovanim kroz više godina i konkretne projekte, a ne o političkim parolama izvučenim iz konteksta radi dnevnih potreba i predizbornih obračuna. Govoriti o ‘nuli’ u gradu u koji je uloženo više od milion konvertibilnih maraka nije greška, to je svjesno iznošenje neistine. Ulaganja po godinama dodatno potvrđuju ove navode. Tokom 2009. godine uloženo je 380.000 KM. 2011. godine izdvojeno je 35.043,80 KM, a 2012. godine dodatnih 35.000 KM. U 2013. godini ulaganja su iznosila 170.000 KM, dok je 2014. godine obezbijeđeno 50.000 KM. Tokom 2015. godine uloženo je 100.400 KM, a u 2016. godini 103.691,89 KM. U 2017. i 2018. godini izdvojeno je po 100.000 KM, dok je u 2020. godini obezbijeđeno novih 100.000 KM za stambeno zbrinjavanje romske populacije.“
Posebno je ukazano na vremenski raskorak između obezbjeđivanja sredstava i realizacije projekata.
„Sredstva su Gradu Bijeljina bila dostupna na računu već početkom 2021. godine, dok je tehnički prijem objekata obavljen tek 17. avgusta 2023. godine. Ovaj vremenski raskorak otvara ozbiljna pitanja o efikasnosti, odgovornosti i upravljanju realizacijom projekata. Šta vam to, gospodine Petroviću, govori o radu gradske administracije na čijem ste čelu?“
Ministarstvo je kritikovalo i odnos prema zdravstvenoj zaštiti Roma, navodeći da Dom zdravlja Bijeljina nikada nije aplicirao za projekte iz ove oblasti.
„Jednako je neozbiljno i prebacivanje odgovornosti kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti Roma. Dom zdravlja Bijeljina do danas nije aplicirao ni za jedan projekat iz ove oblasti, zbog čega se ne može govoriti o uskraćivanju sredstava niti o diskriminaciji od strane viših nivoa vlasti tamo gdje zahtjeva nikada nije ni bilo. Gospodine Petroviću, zabrinutost za Rome ne dokazuje se izjavama u medijima, već konkretnim djelima.“
Posebno oštre kritike upućene su zbog odnosa prema Bošnjacima u Janji, koji su, kako navode, godinama izloženi nemaru gradske vlasti.
„Istovremeno, Bošnjaci u Janji, koji se s pravom osjećaju kao građani drugog reda, već godinama trpe posljedice nemara, nebrige i selektivnog odnosa gradske vlasti.“
Ministarstvo ističe da je ove godine Grad Bijeljina zakazao i u osnovnim komunalnim obavezama.
„Posebno zabrinjava činjenica da ove godine Grad nije bio u stanju da obezbijedi ni osnovno, grtalicu za snijeg za Janju. Zbog toga je Medžlis Islamske zajednice Janja bio primoran da ustupi vlastiti traktor kako bi se očistile ulice i omogućilo normalno kretanje građana.“
U zaključku reakcije upućena je poruka da se socijalno osjetljive teme ne smiju koristiti za političke obračune.
„To nije politika jednakosti, već jasna slika zapuštenosti i selektivne brige. Umjesto politizacije romske zajednice i korištenja socijalno osjetljivih pitanja za prikupljanje političkih poena, daleko bi odgovornije bilo govoriti istinu, priznati činjenice i raditi konkretno kroz projekte, pravovremene aplikacije i mjerljive rezultate, a ne kroz medijske spinove i lažne narative. Romi u Bijeljini ne trebaju tuđe političke obračune. Bošnjaci u Janji ne trebaju ignorisanje. A javnost u cjelini zaslužuje istinu, odgovornost i poštovanje, a ne selektivne informacije i svjesno iskrivljavanje činjenica.“
