Franjo Tuđman, prvi predsjednik RH od proglašenja nezavisnosti, o podjeli BiH govorio je gotovo svakodnevno, a njegove želje ostale su ukorijenjene u političko djelovanje susjeda
Vanjska politika Republike Hrvatske i odnos prema Bosni i Hercegovini proteklih mjeseci tema je medijskih napisa i istupa političkih zvaničnika. Priče Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH, i njegovih saradnika o (novoj) teritorijalnoj organizaciji, probudila je stare strahove o mogućim sukobima, ali i vratila bolna sjećanja na početak agresije i aspiracije susjeda da rasparčaju teritoriju BiH. No, trenutna pozicija koju potenciraju zvaničnici RH dobro je poznata. Franjo Tuđman, prvi predsjednik RH od proglašenja nezavisnosti, o podjeli BiH govorio je gotovo svakodnevno, a njegove želje ostale su ukorijenjene u političko djelovanje susjeda.
TRANSKRIPTI RAZGOVORA
”…sa perspektivom suverenosti BiH nema nekakvih izgleda” izjava je Tuđmana od 27. decembra 1991, navedena u knjizi “Stenogrami o podjeli Bosne”, koja sadrži 36 transkripata razgovora koje je vodio sa saradnicima.
Tuđman je tada rekao i da “…opstanak BiH kao samostalne i suverene, sve kada bi bio moguć, ide u svakom slučaju na štetu hrvatskog naroda, onemogućava normalno teritorijalno ostvarenje hrvatske države i stvara pretpostavke za nestanak i onolikog dijela hrvatskog naroda…”.
Septembra 17. 1992, poručio je: “… ja sam rekao, znači, ili takva Bosna koja će osigurati i interese hrvatskog naroda, ili molim podjela, s time da sam ja rekao, znači, jedan dio Srbiji, jedan dio Hrvatskoj, a može ostati i muslimanska državica u sredini, ona povijesna zemljica Bosna koja onda ne bi imala, a ne bi imala mogućnosti da ima ambicije stvaranja, ne samo svoje nego i islamskog svijeta, neke velike islamske države u Europi…”.
Šestog novembra 1993. rekao je da se “u BiH sada vodi rat za područje granice hrvatske države”.
Od 26. novembra 1999. obnašatelj dužnosti ex officio postao je Vlatko Pavletić, predsjednik Hrvatskog sabora. Na Tuđmanovoj sahrani poručio je: “…s punim pravom mogu uskliknuti: Hrvatska, sretna Hrvatska, u tebi se rodio i do najviših visina dovinuo čovjek od kojeg se danas rastajemo…”. Zlatko Tomčić je na poziciji obnašatelja dužnosti ex officio kao predsjednik Hrvatskog sabora bio 17 dana. U funkciji predsjednika Sabora, u oktobru 2000, potpisao je Deklaraciju o Domovinskom ratu u kojoj stoji da je “RH vodio pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome”. Stjepan Mesić bio je predsjednik u dva mandata, od 2000. do 2010. Iako je njegova retorika danas ohrabrujuća za BiH, do 1994. bio je u HDZ-u RH, a 29. marta 1992. govorio je na tribini HDZ-a u švicarskom gradu Buchsu. Na pitanje da li su istinite tvrdnje o dogovoru Tuđman-Milošević o podjeli BiH, odgovorio je: “Nisu! Nema nikakvih dogovora između Tuđmana i Miloševića. Mi smo razgovarali s Miloševićem, jer morali smo znat šta lupež želi”.
Na pitanje zauzima li se on za pripajanje BiH Hrvatskoj, odgovorio je: “Što se mene tiče, nemam ništa protiv toga. Međutim, naš prioritet je da istjeramo četnike iz Hrvatske, a onda ćemo naše granice rješavati dogovorom”. Godine 1993. poručio je da je “Herceg-Bosna omogućila, prije više od godinu, opstanak Bosne kao države”.
Kasnije je Mesić bio svjedok u tri procesa pred MKSJ-om, a 2017. je izjavio da je već 1991. znao za plan podjele BiH. Godine 2000. je poručio da je “politika vlasti Tuđmana uključivala u sebi i aspiracije prema tuđim teritorijima”. Godine 2010. Mesić je rekao da “kada bi Dodik referendumom o otcjepljenju srušio Dejtonski sporazum, RS bi odmah morao nestati i zato bi vojno prekinuo koridor kod Brčkog”.
Ivo Josipović petogodišnji mandat počeo je 2010, a tokom njega, retorika naših susjeda se ublažila. U aprilu 2010. Josipović se poklonio žrtvama ubijenim u Ahmićima i u Križančevom Selu.
– Duboko žalim što je takva hrvatska politika doprinijela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas muče, rekao je Josipović.
Kolinda Grabar-Kitarović prva je predsjednica RH, a mnogi misle da je Tuđmanova nasljednica. U novembru 2016. poručila je da je najveća sigurnosna prijetnja Hrvatskoj u bliskom susjedstvu – “nestabilnost BiH, koja kao zemlja još nije potpuno politički emancipirana”.
”… Posljedično, odbijamo tumačenja nedavne presude MKSJ-a u predmetu Prlić i drugi da su Hrvatska, tadašnje hrvatsko vodstvo ili hrvatski narod, optuženi ili proglašeni krivima pred MKSJ-em”, izgovorila je pred Vijećem sigurnosti UN-a 2017.
Iste godine rekla je da u “BiH raste broj ekstremističkih zajednica, u RS-u gotovo da nema povratka prognanih, u FBiH se dešava majorizacija Hrvata”.
Zoran Milanović prije više od dvije godine izabran je za predsjednika RH. Izjavama svakodnevno uzrokuje brojne reakcije, ali i podsmijehe. No, stavove prema našoj zemlji potencirao je i ranije. Godine 2016. rekao je: “Ja vas upozoravam, ovo u BiH je možda još opasnije. To je, kako bi netko od branitelja rekao, sranje, big shit”.
UVREDE I UVREDE
U decembru 2020. rekao je da je “građanska država daleki, daleki san, i to je lijepa stvar, ali prvo sapun, onda parfem”. Jula 11. 2021. Milanović je izjavio da “Komšić nije predstavnik hrvatskog naroda”. Nekoliko mjeseci kasnije, rekao je: “Ja sam rekao da sam predsjednik Hrvatske, predsjednik hrvatskih građana, Hrvata, pa, na neki način, i onih Hrvata koji žive u BiH”.
”Postoje genocidi i genocidi. Postoji genocid nad židovskim narodima, u Ruandi, postoji genocid u Srebrenici, odnosno jedan događaj definiran kao genocid, a genocid ima vrlo širok raspon, postoji genocid u Drugom svjetskom ratu, postoji Jasenovac… Nije sve isto, kao što ni svaka žrtva nije ista. Najbolje je reći da je sve isto. Nije”, poručio je Milanović u decembru 2021.
Prije nekoliko dana istakao je da bi “Tuđmana bilo stid iako neke stvari nije radio dobro”.
”On je tvrdoglavo branio interese Hrvatske u BiH”, bio je kategoričan Milanović.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
