IDDEEA nastavila s e-potpisima uprkos sudskoj zabrani: Presuda ignorisana, pravni osnov sporan
Sud BiH potvrdio da nema zakonske osnove za “potpis na daljinu”
Iako je Apelaciono vijeće Sud Bosne i Hercegovine krajem novembra pravosnažno potvrdilo rješenje kojim se Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH obavezuje da prekine sa prikupljanjem i obradom elektronskih identiteta i potpisa bez zakonskog osnova, IDDEEA je nastavila s razvojem i promocijom novih e-servisa.
Prošle sedmice IDDEEA i Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo predstavili su servis eDokumenti – CIPS, kojim se građanima Kantona Sarajevo omogućava elektronsko pribavljanje CIPS potvrda, uz uslov da posjeduju važeći elektronski potpis deponovan u IDDEEA-i. Promocija je predstavljena kao korak ka digitalizaciji uprave, iako je nekoliko dana ranije Sud BiH odbio tužbu IDDEEA-e protiv rješenja Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH, kojim je Agenciji zabranjeno da dodjeljuje elektronski identitet bez jasnog zakonskog temelja.
Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević tvrdi da se zabrana ne odnosi na kvalifikovani elektronski potpis.
“Elektronski identitet i kvalifikovani elektronski potpis nemaju veze jedno s drugim. Nadležnost nad elektronskim potpisom ima isključivo Ministarstvo komunikacija i prometa BiH”, naveo je Badnjević, dodajući da su, kako kaže, iz “neznanja” u presudu “uvučeni” i potpisi.
Međutim, iz obrazloženja presude Apelacionog vijeća proizlazi suprotno. Sud je naveo da je IDDEEA u testnoj fazi obrađivala podatke koji nisu propisani zakonom te da taj sistem obuhvata i elektronski potpis građana.
“Zakon o elektronskom potpisu ne poznaje termine ‘udaljeni potpis’ ili ‘potpis u oblaku’, niti je navedenim zakonom regulisana obrada ličnih podataka, pa Agencija nema zakonskog osnova da izdaje potpise u oblaku ili udaljene potpise”, navodi se u presudi.
Sud je dodatno upozorio da elektronska obrada podataka na način koji nije predviđen zakonom “otvara mogućnost zloupotrebe ličnih podataka”, te naglasio da ovjerilac može koristiti samo one podatke koji su neposredno pribavljeni od građana ili uz njihovu izričitu saglasnost.
Uprkos tome, IDDEEA je posljednjih sedmica otvorila registracijske urede za aktivaciju elektronskog potpisa u više gradova – među njima Novo Sarajevo, Doboj Jug, Usora, Čitluk, Bihać i Brčko – dok se paralelno realizuju višemilionski projekti modernizacije infrastrukture i personalizacije dokumenata.
Stručnjaci za cyber-sigurnost, s kojima su razgovarali pojedini mediji, upozoravaju da otvaranje lokalnih ureda bez jasnog pravnog okvira i potpunih sigurnosnih mehanizama nosi ozbiljne rizike, uključujući mogućnost hakerskih napada i neovlaštenog pristupa osjetljivim podacima građana.
Kritike na račun zakonitosti i sigurnosti sistema Badnjević odbacuje, ocjenjujući ih politički motivisanim, dok istovremeno digitalna transformacija ostaje jedan od ključnih projekata Edin Forto, ministra komunikacija i prometa BiH. Ipak, pitanje koje ostaje otvoreno jeste hoće li se digitalizacija provoditi u skladu sa zakonima i sudskim presudama ili će se, u pravnom vakuumu, nastaviti prikupljanje podataka bez jasne zaštite prava građana.
