Ilegalna eksploatacija šljunka u Doboju: Uništavanje rijeke Bosne kao posljedica političkog nemara

Korito rijeke Bosne, posebno na području Grada Doboja, nakon katastrofalnih poplava 2014. godine je postalo meta ilegalne eskploatacije šljunka. Na ovaj način direktno se ugrožava ekosistem rijeke, ali i stvara rizik po stanovništvo u slučaju evenualnih novih poplava.

Nadležne inspekcije
Ljubinko Đurić, jedan od aktivista koji se bori protiv uništavanja korita rijeke, kaže kako šljunkari biraju međuentitetska i međuopćinska područja zbog loše koordinacije nadležnih na entitetskim nivoima.

– Vade šljunak u zonama gdje je nadležnost inspekcija i drugih kontrolnih organa nedovoljno precizno definirana i gdje ne postoji neophodna međuentitetska saradnja u cilju sprječavanja ovih nezakonitih radnji – rekao je Ljubinko Đurić.

On navodi da neformalna udruženja građana imaju dobru saradnju sa Federalnim vodnim inspektoratom, što nije slučaj sa Republičkim inspektoratom u RS. Glavni federalni inspektor, Mirsad Smailagić, kaže da je saradnja sa glavnim vodnim inspektorom u RS, nakon što je došlo do smjene, na minimalnom nivou.

– Teško sarađujemo, ne samo što se tiče ilegalne eksploatacije šljunka, nego i ostalih stvari koje se tiču entitetske linije. Mi ne možemo reagirati tamo gdje nismo nadležni. Sa prethodnim glavnim vodnim inspektorom sam imao izvanredenu saradnju, čak smo išli u zajedničke inspekcijske nadzore. U posljednje dvije godine samo sam se jednom susreo sa glavnim republičkim inspektorom – rekao je Smailagić.

Bez odgovora

Kontaktirali smo Branislava Mićića, nadležnog inspektora u RS, ali nije želio odgovarati na pitanja. Odgovor na službeni upit upućen Inspektoratu, do zaključena ovog teksta, nismo dobili. Kao osnovni problem u radu Federalnog inspektorata, Smailagić navodi nedostatak inspektora za čije imenovanje je zadužena Vlada Federacije BiH.

– U inspektoratu imamo četiri inspektora od kojih je jedan tek došao na obuku, a pokrivamo čitavo područje FBiH. Malo nas je i radimo dosta posla, čak i preko norme da bismo pokrili sve ove prijave – istakao je Smailagić.

Smailagić pojašnjava da se eksploatacija šljunka mora redovno vršiti, ali tamo gdje je potrebno i gdje je izdata saglasnost.

– Šljunak se mora vaditi, jer je to i čišćenje rijeke i održavanje vodotoka. Kada se to radi ilegalno, dolazi do erozije obala. Onaj ko krade, on se sakriva i krade tamo gdje ne treba. Potkopava obale i onda se rijeka širi, a zbog toga dolazi do plavnih situacija kada su veće padavine – naveo je Smailagić.

Međuopćinska područja

Pored međuentitetskih linija, ilegalna eksploatacija šljunka vrši se i na granicama općina, kao što je slučaj na liniji općina Maglaj i Žepče. Zumra Gušo, članica neformalne grupe građana iz Maglaja, istakla je da na području ove općine trenutno nema ilegalne eksploatacije, ali da su ranije iskorištavane međuopćinske linije.

– Nivo rijeke Bosne trenutno ne dozvoljava eksploataciju u Maglaju, ali na granici sa općinom Žepče, krišom ulaze u korito rijeke – rekla je Gušo.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79