Ilegalne migracije kroz BiH: Krijumčarske mreže jačaju, raste i broj kineskih državljana
IOM upozorava da krijumčarenje postaje dominantan način prelaska granica na zapadnobalkanskoj ruti
Iako je broj neregularnih prelazaka granica na zapadnobalkanskoj ruti u padu, krijumčarenje migranata postaje sve organiziranije, opasnije i humanitarno rizičnije, upozoravaju međunarodne i domaće institucije.
Posebnu zabrinutost izaziva rast broja kineskih državljana koji preko Bosne i Hercegovine pokušavaju doći do Evropske unije, pri čemu BiH zauzima centralno mjesto u regionalnom kontekstu.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), tokom 2023. godine na Zapadnom Balkanu zabilježeno je više od 160.000 prelazaka, dok je u 2024. i 2025. godini evidentiran pad, dijelom zbog pojačanih aktivnosti na razbijanju krijumčarskih mreža, posebno u Srbiji. Ipak, iz IOM-a upozoravaju da je krijumčarenje postalo glavni oblik ilegalnog prelaska granica.
„Ipak, uprkos manjem broju evidentiranih prelazaka, krijumčarenje je postalo dominantan i intenzivniji način prelaska granica. Prethodni pokušaji ‘zatvaranja’ zapadnobalkanske rute imali su paradoksalne efekte, a migranti koji samostalno uspiju proći cijelu rutu danas su rijetkost“, naveli su iz IOM-a.
Njihovi podaci pokazuju snažan rast oslanjanja na krijumčare: u 2023. godini 11 posto od 8.052 intervjuirana migranta u BiH koristilo je usluge krijumčara, u 2024. taj udio je porastao na 37 posto, dok je u prvih šest mjeseci 2025. godine dostigao 50 posto.
„Što su migranti bliže Evropskoj uniji, veća je vjerovatnoća da se oslanjaju na organizirane krijumčarske grupe“, istakli su iz IOM-a.
Zapadnobalkanska ruta i dalje je jedna od najaktivnijih ka EU, sa 32 posto svih ulazaka do kraja oktobra 2025. godine. Iako je ukupan broj dolazaka u 2024. smanjen za 66 posto u odnosu na 2023, a u 2025. dodatno za 41,1 posto, struktura migracija se mijenja. Najzastupljenije zemlje porijekla su Egipat, Afganistan, Maroko, Turska i Sirija, ali izuzetak predstavljaju kineski državljani, čiji je broj porastao za 36 posto – sa 421 u 2024. na 527 u 2025. godini. BiH bilježi najveći broj kineskih državljana u neregularnim situacijama u regiji.
Iz IOM-a navode da većina kineskih državljana bude evidentirana nakon readmisije ili protjerivanja, te da mnogi odbijaju boravak u privremenim prihvatnim centrima. Među 180 osoba koje su ipak koristile smještaj, prosječna starost bila je 33 godine, uz 60 posto muškaraca i 14 posto djece, uključujući i pet maloljetnika bez pratnje.
Organizacija upozorava da se radi samo o evidentiranim slučajevima, dok stvarni broj ostaje nepoznat.
Služba za poslove sa strancima BiH potvrđuje da dio kineskih državljana u BiH dolazi legalno, putem kompanija koje ih zapošljavaju, ali i da su tokom inspekcija zabilježeni brojni slučajevi boravka bez validnih dozvola.
„Tokom 2025. godine migraciona situacija u BiH ostaje stabilna i pod kontrolom, uz ukupno 10.478 izraženih namjera za podnošenje zahtjeva za azil. U privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi oko 899 osoba… Boravak kineskih državljana u najvećem broju slučajeva odvija u skladu s važećim propisima“, kazali su iz Službe za poslove sa strancima.
Granična policija BiH bilježi pad migracijskog pritiska za oko 64 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali upozorava na jačanje kriminalnih mreža.
„Ove mreže karakterizira visok stepen organiziranosti, planiranje na velikim udaljenostima te kombiniranje legalnih metoda ulaska, poput bezviznog režima, s ilegalnim prelascima granice“, naveli su iz GP BiH.
Dodaju da su zabilježeni slučajevi krivotvorenih dokumenata i zloupotrebe poslovnih posjeta, dok se plaćanje krijumčarskih usluga vrši putem digitalnih transakcija i hawala sistema.
Tužilaštvo BiH, koje ima isključivu nadležnost za krivična djela krijumčarenja ljudi, tokom 2025. godine podiglo je 39 optužnica, a u više od 95 posto slučajeva izrečene su osuđujuće presude. Predmeti često uključuju međunarodne tokove novca i saradnju sa stranim tužilaštvima kroz EUROPOL, EUROJUST i zajedničke operativne grupe.
IOM upozorava da su tragični slučajevi stradanja migranata, posebno na vodenim granicama, pokazatelj slabosti regionalne koordinacije, te da upravljanje granicama mora biti praćeno snažnom zaštitom ljudskih prava.
