Imenovanje novog visokog predstavnika palo u drugi plan, otvorena pitanja čekaju vlast nakon izbora

Državna imovina više nije u fokusu

Iako je nakon ostavke Christiana Schmidta najavljivano brzo imenovanje njegovog nasljednika, taj proces posljednjih sedmica gotovo da je nestao iz fokusa domaće i međunarodne javnosti. Istovremeno je utihnula i rasprava o državnoj imovini, temi koja je ranije označavana kao jedan od ključnih prioriteta međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Nakon Schmidtovog odlaska, međunarodni akteri, predvođeni Sjedinjenim Američkim Državama, nastojali su što prije izabrati novog visokog predstavnika. Tim povodom održane su dvije sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), ali dogovor nije postignut, zbog čega je posegnuto za privremenim rješenjem.

Funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika preuzeo je Louis Crishock, dotadašnji zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko distrikt. Zanimljivo je da je BiH prvi put od uspostavljanja OHR-a 1995. godine na njegovom čelu, makar privremeno, dobila američkog diplomatu, budući da su tu funkciju do sada obavljali isključivo Evropljani.

Prema pravilima, izbor novog visokog predstavnika zahtijeva saglasnost ključnih članica Upravnog odbora PIC-a. Međutim, upravo je među njima došlo do ozbiljnih razlika. Dok su Sjedinjene Američke Države i Italija podržavale kandidaturu italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija, Francuska, Njemačka i još nekoliko evropskih država zalagale su se za Renéa Troccaza.

Razlike, međutim, nisu bile ograničene samo na izbor kandidata. U diplomatskim krugovima vodila se i rasprava o budućoj ulozi OHR-a, uključujući pitanje koliko aktivno bi ta institucija u narednom periodu trebala koristiti bonske ovlasti.

Neposredno nakon Schmidtove ostavke često se isticalo da bi njegov nasljednik trebalo da se posveti rješavanju pitanja državne imovine, koje je označeno kao američki prioritet. Kao razlog navodila se potreba uklanjanja prepreka za realizaciju Južne plinske interkonekcije, ali i drugih stranih investicija koje su otežane zbog zabrane raspolaganja državnom imovinom.

Međutim, kako se približavaju Opći izbori, ni pitanje izbora novog visokog predstavnika, niti rješavanje državne imovine više nisu u središtu političkih rasprava. Crishock je nastavio obavljati dužnost vršioca dužnosti, dok se sve češće stiče utisak da se konačne odluke odgađaju do formiranja nove vlasti.

U diplomatskim krugovima jedno vrijeme spominjala se i mogućnost kandidature britanskog diplomate Christophera Geidta, koji ima iskustvo rada u Bosni i Hercegovini, ali od te ideje ubrzo se odustalo.

Iako nijedna strana nije uspjela progurati svog favorita za funkciju visokog predstavnika, privremeni mandat Louisa Crishocka mogao bi potrajati duže nego što je prvobitno planirano. U međuvremenu su rasprave o načinu imenovanja visokog predstavnika, odnosno ulozi Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i Upravnog odbora PIC-a, gotovo u potpunosti utihnule.

Sve to otvara pitanje kakvu će ulogu OHR imati u narednom periodu. Za sada se kao najvažniji izazov pred budućim visokim predstavnikom izdvaja rješavanje pitanja državne imovine, dok se ostale teme sve više povlače iz političkog fokusa.