Incijativa političara iz BIH: “Mirno ukinimo entitete i kantone”

Gospodine Jerlagiću, zbog kojih razloga i zašto ste baš sad podnijeli ostavku?

Mimoilaženje stavova

Dobro je to pitanje – baš sad. S obzirom na to da je Stranka za BiH na zadnjim lokalnim izborima ostvarila jedan napredak u broju glasova, iza sebe ostavila DF, Našu stranku, Nezavisni blok, A SDA i neke druge partije, većina je to prokomentirala kao oporavak Stranke za BiH, nakon prilično loših rezultata koji su bili u drugim ciklusima. Dogovorili smo Kongres 29. maja, međutim zbog kovida-19, čelništvo stranke je bilo 40 dana u autu. Nakon toga smo krenuli u pripremu, ali su se desile neke stvari u pripremi Kongresa, došlo je do mimoilaženja mojih sa stavovima kolegija. To je bio jedan od osnovih razloga moje neopozive ostavke. Vidjeli smo da nismo na istim tonovima, da se ti tonovi   ne podudaraju nakon dugo vremena. Ovo je bio jedini način da se situacija u stranci zadrži i da ne dođe do novih raskola i cijepanja  stranke na četvero.

Kao razloge navodite neslaganje sa čelništvom Stranke za BiH u političkim stavovima, kada se radi o njenom daljnjem djelovanju i teritorijalnoj organizaciji. Možete li konkretizirati? Kažete da je vizija Stranke za BiH državna politika, mislite na onu koja je vjerna sloganu „Sto posto BiH“?

Kongres – preispitivanje vizije,a ne kadrovska rješenja

Vizija Stranke za BiH je BiH bez entiteta i kantona. Kako doći do te vizije? Ima neka misija. Moja želja je bila da ovaj Kongres ne bude isključivo kadrovski, već da nakon 24 godine preispitamo samu viziju. Ako ostanemo pri toj viziji, da idemo na ustroj prema regijama, a ne da imamo kantonalna vijeća i neka regionalna vijeća samo u RS-u, nego da to budu zaista regionalna vijeća po principu Bihać i Banja Luka u regiji Bosanska Krajina, da su Brčko, Bijeljina i Tuzlanski kanton, Majevičko-Semberska regija, da zagovaramo, na neki način, privredne, tradicionalne regije. Naravno, na izborima ćemo nastupiti onako kakvi su izborni zakoni, kakva je trenutna politička situacija.

S kim se niste složili u konceptu budućnosti Stranke za BiH, u kontekstu kadrovske politike? Zbog čega nije podržan takav koncept već se dao primat kadrovskoj politici?

Mirno ukidanje kantona i entiteta

Zato što je kadrovsku politiku lakše rješavati. Sastanci i dogovori oko imena, to je lakše. A ovamo se treba, narodski rečeno, dobro zakopati. Mislim da je ova poruka na Kongresu trebala biti jaka politička poruka Stranke za BiH, da se razdrma jedna apatičnost i da s takvom porukom izađemo u vrijeme kad slušamo priče o mirnom razlazu. Možemo razgovarati o mirnom ukidnju entiteta i kantona, 25 godina smo bili u ovom scenariju, kako ga je Milorad Dodik nazvao, beskonačne privremenosti. Zašto ne bismo bili 25 godina u unitarnom sistemu, pa nakon 25 godina da donosimo nove zaključke, kako dalje.

U stranci se priprema Kongres 29. maja. Gospodine Jerlagiću, već su se u medijima pojavile informacije da će Kongres Stranke za BiH pripremati Semir Efendić, spekulira se da je on Vaš nasljednik i da će u stranku uvesti 10 vijećnika iz Općine Novi Grad. Možete li komentirati?

Efendić je ušao u strukture stranke

Komentirat ću samo jedan dio toga, jer ovo što ste zadnje pitali za mene je još uvijek hipotetika. Bilo je u pregovorima raznih kombinatorika, koliko će to biti vijećnika, eventualno načelnika, delegata po skupštinama, to zaista ne znam i ne mogu komentirati. Ono što je fakt, Semir Efendić je postao član Stranke za BiH, ušao je u strukture stranke. Mojom ostavkom, njemu je otvoren put da, kroz statutarno djelovanje stranke, odnosno njenog predsjedništava, ide ka mjestu potpredsjednika. Statut kaže kad predsjednik dā neopozivu ostavku, jedan od potpredsjednika može biti v.d. predsjednika i može voditi pripreme predstojećeg kongresa Stranke za BiH.

Da li ste potpisali dokument, prije nego što ste dali ostavku, kojim se Semir Efendić imenuje u Predsjedništvo Stranke za BiH?

Efendić je potpisao pristupnicu. Nemoguće je bilo koga pridružiti nekom tijelu. Naš Statut kaže da predsjednik ima mogućnost da svaki organ, koji se bira skupštinski, može dopuniti svojim odlukama do jedne trećine. Na taj način je Efendić s pristupnicom mogao biti kooptiran u jedan od organa Stranke za BiH.

Da li je tačna informacija da je na izbor novog predsjednika imao utjecaj Haris Silajdžić?

Zaista ne znam. On je u Hrvatskoj trenutno. S njim niko od nas nije imao priliku razgovarati, mada smo imali zaključak sa posljednje januarske sjednice Predsjedništva stranke da najuže rukovodstvo sjedne i porazgovara sa Silajdžićem o daljim koracima. Nismo zbog objektivnih razloga, zdravstvenih, bili u prilici to učiniti dok je gospodin Silajdžić bio u Bosni i Hercegovini. Ne mogu to komentirati, ne bi bilo korektno.

Svojevremeno ste izjavili da odlaskom Harisa Silajdžića nijedan zvanični Bošnjak nije ušao u State Department. Vjerujete li da se Silajdžić vraća na političku scenu upravo zbog konekcije s američkim predsjednikom Joe Bidenom?

Silajdžić bi mogao imati ambiciju prema Predsjedništvu BiH

To je istina. Jedanaest godina od odlaska Silajdžića gubitkom na izborima, nijedan zvanični Bošnjak, a prije svega mislim na članove Predsjedništva, to je vanjska politika, nije ušao u State Department. Samo pojavljivanje gospodina Silajdžića nedavno u jednom dužem intervjuu dalo je naslutiti konekcije s novom američkom administracijom. To mi je, žargonski rečeno, „mirisalo“ da bi gospodin Silajdžić mogao ponovo imati ambicije prema poziciji člana Predsjedništva BiH i još jedanput pokušati približiti BiH Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskoj uniji i NATO-u.

Stranka za BiH je nekada činila vlast u državi, a njen osnivač Haris Silajdžić je bio član državnog Predsjedništva. U mandatu od 2006. do 2010. bila je među najjačim strankama u državi. Danas je parlamentarna u pojedinim općinskim vijećima i skupštinama kantona. Šta se zapravo desilo sa strankom od onog trenutka kada je odstupio s mjesta predsjednika Haris Silajdžić?

Svi znamo da je to bila liderska stranka. Možda najekletantniji primjer jedne liderske stranke u BiH. Nakon Silajdžićevog odlaska nije bilo jednostavno naslijediti taj projekat i odgovoriti na sva pitanja, pogotovo u momentu kada je stranka prešla zenit i kad je krenuo njen pad. Sjetimo se mandata 2010-2014. kada je Stranka za BiH imala devet delegata u Federalnom parlamentu i dva u Zastupničkom, a spekulanti su se pitali da li mi postojimo i nosili smo teret hipoteke pitanja „Da li vi postojite“. Mi sad u Domu naroda Federalnog parlamenta imamo jednog delegata, u Narodnoj skupštini RS-a predstavnicu, 51 vijećnika na nivou općina, jednog koalicijskog načelnika. Nije to ni blizu onog u mandatu 2006-2010. kada je stranka bila u zenitu, ali treba imati u vidu da ono što danas Milorad Dodik prigovara OHR-u, većinu tih zakona,  jedinstvenih tijela BiH, inicirala je Stranka za BiH. To su najjača  rješenja kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Svaka druga politička opcija, koja bi se kitila našim perjem, dala bi sama sebi autogol. Srušeni su naši projekti za energetiku, garantiram da bismo imali danas najveće energetsko gradilište, imali bismo završen blok 7 koji je srušen, jer je bio projekat sa švicarskom kompanijom, i mnogo drugih koji su srušeni pod motom gospode Sulejmana Tihića i Zlatka Lagumdžije da je u pitanju pljačka stoljeća. Danas imamo projekat sa kineskom kompanijom i zaduženje od milijardu i po maraka. Danas imamo situaciju da Milorad Dodik daje rijeku Drinu i četiri hidroelektrane Srbiji na bjanko i niko od političkih lidera ne kaže niti jednu riječ da se radi o pljački stoljeća, da se daje jedna rijeka drugoj državi da gradi elektrane sa mizernem učešćem na projektu koji vrijedi stotine miliona eura. A kada su rušeni projekti Stranke za BiH, zvonilo je da se radi o pljački stoljeća. 

Da li se na sljedećim izborima može očekivati koalicija SDA i Stranke za BiH?

Govoriti o predizbornoj koaliciji je rano, mislim da do nje neće doći u ovoj konstalaciji. Još ne znamo šta će se dešavati, koji će ljudi pristupiti Stranci za BiH. Govoriti o postizbornoj koaliciji je veliki upitnik, jer ne znamo kakav će biti izborni rezultat niti jedne niti druge političke opcije, da bi se danas moglo spekulirati ko će praviti postizbornu koaliciju.

Kakav se Vaš dalji politički angažman očekuje?

Stranka za BiH je dio mene, mimo nje sumnjam da mogu bilo šta raditi. U kojem obimu i na koji način ću biti angažiran oko tog projekta, vidjet ću. Moram hladne glave razmisliti o svemu, a onda vidjeti kako i na koji način pomoći, prije svega, Bosni i Hercegovini, a onda i samom političkom subjektu piše federalna.ba


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79