Inspektor Danijela Čolović: Internet prevare sve češće

Prateći izvještaje iz Policijske uprave Trebinje u 2020. godini, ni naše sugrađane, a ni Hercegovce uopšteno, nisu zaobišle internet prevare.

Bilo je tu krivičnih djela prevare prilikom internet kupovine, zloupotrebe bankovnih kartica, neovlaštenog pristupa zaštićenom kompjuteru, kompjuterskoj mreži, telekomunikacionoj mreži i elektronskoj obradi podataka, ali i ugrožavanja sigurnosti, proganjanja, polnog uznemiravanja…

Dark web u BiH – mjesto gdje se vrše finansijske prevare i neovlaštena trgovina

Kako se zaštiti od tzv. internet kriminala i izbjeći sve zamke koje vrebaju iz virtuelnog svijeta, pokušali smo saznati u razgovoru sa Danijelom Čolović, inspektorom za visokotehnološki kriminalitet u Policijskoj upravi Trebinje.

Koje su najčešće vrste internet prevara koje bilježite na području koje pokriva Policijska uprava Trebinje?

– Od ukupnog broja prijavljenih krivičnih djela iz oblasti internet kriminaliteta, u toku 2020. godine, na području PU Trebinje, najveći broj se odnosio na krivična djela prevare prilikom internet kupovine, a zatim i zloupotrebe bankovnih kartica. Takođe, evidentirano je i pet prijava krivičnog djela neovlašten pristup zaštićenom kompjuteru, kompjuterskoj mreži, telekomunikacionoj mreži i elektronskoj obradi podataka, koje su se odnosile na preuzimanje tzv. hakovanje profila na društvenim mrežama i hakovanje imejl adresa. Sem ovih imali smo i krivična djela ugrožavanja sigurnosti, iskorištavanja djece za pornografiju, proganjanje i polno uznemiravanje.

Koliko su ova krivična djela česta pojava kod nas?

– Broj izvršenja krivičnih djela i ekonomska šteta su u stalnom porastu. Načini izvršenja krivičnih djela, zbog same prirode savremenih informacionih tehnologija, veoma su raznovrsni i sve sofisticiraniji.

Koliko ste slučajeva zabilježili ove godine?

– Broj zaprimljenih prijava u toku 2020. godine na području PU Trebinje je 28.

Uspijevate li pronaći počinioce i riješiti ova djela? Koliki je procenat vaše uspješnosti?

– Svima je poznato kojom brzinom napreduje informacioni sektor. Informacione tehnologije toliko brzo napreduju, iz dana u dan, i vrlo je teško pratiti taj razvoj i napredak, a pri tome ih i kriminalna lica sve češće koriste prilikom vršenja krivičnih djela. Generalno, istraga visokotehnološkog kriminaliteta zahtijeva mnogo vremena i rada, ali je svaki visokotehnološki kriminalitet rješiv uz veliko strpljenje i dovoljno znanja. U toku 2020. godine, Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju, dostavljeno je 12 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima kao i izvještaja o preduzetim mjerama i radnjama što govori da je u toku 2020. godine rasvijetljenost ovih krivičnih djela bila oko 42%.

U kojoj oblasti su najčešće finansijske internet prevare (bankarstvo, trgovina…) i da li bilježite takve slučajeve na području PU Trebinje?

– Kao što sam već navela, od broja prijavljenih krivičnih djela, u toku 2020. godine na području PU Trebinje, najveći broj se odnosio na krivična djela prevare prilikom internet kupovine i zloupotrebe bankovnih kartica, na način da se sa računa građana, neovlašteno i bez njihovog znanja, skidaju novčani iznosi, a u uglavnom za kupovinu preko interneta.

Navedite nam neke konkretne primjere prevara koji su se već desili kako bismo čitaocima skrenuli pažnju.

– Najčešći način na koji izvršioci dođu do podataka vezanih za bankovne kartice oštećenih je upotrebom phishing linkova, odnosno slanjem imejlova građanima, sms poruka, pravljenjem lažnih sajtova za onlajn kupovinu i finansijskih institucija, a sve sa ciljem da se građani dovedu u zabludu i unesu podatke sa svojih kartica na te linkove, koji se kasnije zloupotrebljavaju od strane izvršilaca. Treba imati na umu da je za korištenje bankovne kartice, koja je namijenjena za kupovinu preko interneta, dovoljno imati broj kartice, validnost (datum do koga važi) i kontrolni broj (CVV2/CVC2), te zbog toga treba biti vrlo oprezan prilikom postavljanja ovih podataka na internet i davanja drugim licima kako bi se izbjegle zloupotrebe.

Još jedan od načina na koji osumnjičeni dolaze do podataka bankovnih kartica je upotrebom uređaja skimmera. To je elektronski uređaj koji izvršioci postave na bankomate, na ulaz u čitač kartica, te prilikom ubacivanja kartice u bankomat uređaj očitava i pamti podatke sa magnetne trake kartice, a nakon toga izvršioci izrađuju lažnu karticu sa istim podacima i koriste je za pribavljanje imovinske koristi.

Veoma čest način nelegalnog dolaska do podataka sa bankovnih kartica je hakovanje Facebook i Instagram profila od strane izvršilaca, koji nakon toga šalju poruke u kojima traže podatke sa kartice, uz različita obrazloženja, dovode na taj način građane u zabludu da poruke dobijaju od ljudi koje poznaju.

Takođe, evidentirane su i prevare na način da izvršioci od podataka dostupnih na profilu društvenih mreža (ime i prezime, profilna fotografija ili još dodatih fotografija, ukoliko nisu zaštićene, liste prijatelja i slično) naprave „dupli“ tj. „lažni“ profil, a zatim ponovo pošalju zahtjev za prijateljstvo licima koji su na listi prijatelja. Nakon što isti bez provjere ti ljudi i prihvate, izvršioci im šalju poruke u kojima od njih traže da im na broj telefona uplate dopunu, najčešće u iznosu od 30 KM ili 20 KM, što oni i učine vjerujući da pomažu njima poznatim osobama. Zato i ovim putem apelujem na građanstvo da budu oprezni u svakoj komunikaciji na internetu.

Kako se zaštiti od internet kriminala? Na šta treba obratiti posebnu pažnju?

– Kako bi se što efikasnije zaštitili od ovakvih i sličnih vidova prevara potrebno je da građani obrate pažnju na internet stranice kojima pristupaju, odnosno da u slučaju dobijanja poruka od banaka ili onlajn trgovina prvo provjere kredibilitet pošiljaoca kako bi utvrdili da li se zaista radi o onima za koje se predstavljaju, odnosno da na drugi način provjere opravdanost zahtjeva za slanje podataka sa kartice.

Takođe, da prilikom transakcije drže svoju karticu na vidiku, što se posebno odnosi na mjesta gdje se terminali ne nalaze na mjestu plaćanja, već na drugom mjestu (npr. u ugostiteljskim objektima). Što se tiče zaštite na društvenim mrežama, treba koristiti složene lozinke i iste često mijenjati, u podešavanju privatnosti zaštiti svoje podatke, ne ostavljati lične i povjerljive informacije, ne objavljivati fotografije, videa i lične podatke djece te obrati pažnju koga prihvatamo za prijatelja na društvenim mrežama.

Online prevare na svakom kliku u BiH: Sve više žrtava ilegalne trgovine na internetu

ŠTA JE CYBER KRIMINALITET?

„Cyber odnosno visokotehnološki kriminalitet obuhvata skup krivičnih djela, gdje se kao objekat izvršenja i kao sredstvo za izvršenje krivičnog djela javljaju kompjuteri, kompjuterske mreže, kompjuterski podaci, kao i njihovi produkti u materijalnom i elektronskom obliku. Visokotehnološki kriminalitet obuhvata skup krivičnih djela protiv bezbjednosti kompjuterskih podataka i to: oštećenje kompjuterskih podataka i programa, kompjuterska sabotaža, izrada i unošenje kompjuterskih virusa, kompjuterska prevara, neovlašten pristup zaštićenom kompjuteru, kompjuterskoj mreži, telekomunikacionoj mreži i elektronskoj obradi podataka te neovlašteno korištenje kompjutera ili kompjuterske mreže. Pored navedenih krivičnih djela u ovu oblast spadaju i krivična djela protiv imovine i pravnog saobraćaja gdje se kompjuteri i kompjuterske mreže javljaju kao sredstvo izvršenja krivičnih djela prevare, kod zloupotreba platnih i kreditnih kartica na internetu, zloupotreba djece u pornografske svrhe na internetu (tzv. dječija pornografija), govora mržnje na internetu (širenje nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti i sl.), ugrožavanja sigirnosti itd…“, pojasnila je Danijela Čolović.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79