Izricanje uslovnih presuda motiviše privredne subjekte da, zbog izostanka kazne, ponove prekršaj, te negativno utiče na rezultate rada inspektora u Srpskoj.
To poručuju iz Inspektorata RS, naglašavajući da lane, od 681 okončanog sudskog postupka koji je pokrenut zbog utvrđenog kršenja zakona, u skoro 50 odsto slučajeva počinioci prekršaja nisu snosili nikakvu kaznu.
– U 262 postupka sudovi su izrekli uslovnu presudu, u 32 slučaja izrečena je oslobađajuća presuda, u 32 slučaja postupak je obustavljen, a u pet slučajeva izrečena je mjera ukora. Poštujući nezavisnost sudova i bez namjere da utičemo na njihov rad, moramo ukazati na činjenicu da se ovakvim presudama poništava sav trud i rad inspekcijskih organa, posebno u slučajevima gdje je riječ o radu “na crno” i borbi protiv sive ekonomije – naglašava načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću u Inspektoratu RS Dušanka Makivić.
Prema njenim riječima, u kontrolama gdje inspektori zateknu radnika „na crno“ i kazne poslodavca, nisu rijetki slučajevi da poslodavci traže sudsko odlučivanje o izečenoj kazni.
– U toku postupka sudovi potvrde da je poslodavac prekršio zakon i angažovao radnika „na crno“, ali često izriču uslovnu presudu ili blažu kaznu od zakonom propisane. Bilo je čak i slučajeva gdje okrivljenog oslobađaju troškova prekršajnog postupka, te isti padaju na teret budžetskih sredstava. U obrazloženjima uslovnih presuda, često se kao olakšavajuće okolnosti navode priznavanje prekršaja, da je okrivljeni porodična osoba koja ima djecu, materijalne i porodične prilike okrivljenog, da se korektno vladao pred sudom, da prekršajem nisu prouzrokovane teže posljedice, da je sud cijenio težinu učinjenog prekršaja i slično – kaže Makivićeva i dodaje da su konačan ishod ovakve presude potrošeni resursi ovog organa, kako kadrovski tako i finansijski.
– A bez rezultata, oštećen je budžet zbog neuplaćenih poreza za vrijeme dok je radnik radio „na crno“, oštećen radnik koji nije mogao ostvariti nikakva prava, dok je zadovoljan poslodavac, koji je praktično prošao bez ikakve kazne. Imajući u vidu ograničene kadrovske i finansijske resurse kojima raspolaže, Inspektorat RS ulaže velike napore kako bi odgovorio svim zadacima na terenu i obezbijedio poštivanje zakona u što većoj mjeri. Inspektori rade i u popodnevnim i noćnim satima, u radne dane, ali i dane vikenda – poručuje Makivićeva.
Uprkos tome, premijer RS Radovan Višković nedavno je ustvrdio da inspekcije ne rade dobro svoj posao.
– Daćemo određenim inspektorima neka ovlaštenja, koja po dosadašnjem zakonu nisu imali. Ta ovlaštenja će imati mali broj inspektora i mnoge njihove kolege neće znati za to. Imaće ovlaštenje čak i da uđu na privatni posjed, bez naloga suda. Posebno ćemo se interesovati za neprijavljene radnike. Imamo slučajeve gdje neki ugostiteljski objekti rade non-stop i uvijek su puni gostiju, a imaju prijavljenog jednog ili dva radnika. Ne treba da se lažemo i kažemo da taj objekat može raditi 24 sata dnevno, 365 dana u godini sa dva radnika. Ne može. Pogotovo ako vidite da su ta dva radnika prijavljena na minimalac. To je siva ekonomija – poručio je Višković.
Svi moraju više da rade
Iz Saveza sindikata RS poručuju da bi, u pravcu zaštite radničkih prava i snaženja budžeta Srpske, više i bolje morali da rade svi.
– Kao prvo, poslodavci moraju da shvate da izigravanjem radničkih prava čine štetu ne samo nezaposlenima, nego i državi, pa i samima sebi. Takođe, inspektori moraju još žešće da se uhvate u koštac sa onima koji krše zakon, a sudovi da donose adekvatne kazne, kako pojedinci ne bi mislili da su nedodirljivi – naglašava potpredsjednik Saveza sindikata RS Tane Peulić.
Srpskainfo
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
