Institut iz Atine upozorava: Balkan ovog ljeta pod rizikom novih nestanaka struje

Visoke temperature, povećana potrošnja i manjak ulaganja

Jugoistočna Evropa mogla bi se ovog ljeta suočiti s novim talasom masovnih nestanaka struje, nalik prošlogodišnjim prekidima koji su pogodili Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i dijelove Hrvatske, upozorava Institut za energiju jugoistočne Evrope (IENE) sa sjedištem u Atini.

U izvještaju IENE pod nazivom „Koliko je jugoistočna Evropa ranjiva na nestanak struje?“, navodi se:

“Jugoistočna Evropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pomnim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čišću i sigurniju energetsku budućnost.”

U analizi se ukazuje da je dio problema vezan za strukturu energetskog sistema, posebno u Grčkoj, gdje 45% ukupne potrošnje pokrivaju obnovljivi izvori, dok u nekim danima taj udio raste i do 80%, čime se povećava osjetljivost sistema na promjene.

Profesor Nedim Suljić, komentarišući situaciju, podsjetio je na lančani kvar iz ljeta 2023. godine i upozorio da se sličan scenarij može ponoviti.

“Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature zraka, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do ‘ispadanja’ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, ‘ispadne’ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i ‘ispadanje’ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja”, objasnio je Suljić.

On je dodatno upozorio da je rizik za sličan kolaps i ovog ljeta vrlo realan, budući da nije bilo značajnijih ulaganja u prijenosnu infrastrukturu.

“Sličan pad sistema možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prijenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja”, naveo je Suljić.

Posebno je izdvojio stanje u Bosni i Hercegovini, koje ocjenjuje posebno složenim zbog političkih prepreka i nedostatka sistemskog investiranja.

“U našoj zemlji se godinama gotovo ništa ne ulaže u energetski sektor, a politika se u sve miješa. Visok stepen korupcije u BiH odražava se na cijelu ekonomiju, pa i na elektroenergetski sektor. Blokiraju se ulaganja u elektroenergetsku prijenosnu mrežu zbog političkih nesuglasica na nivou države i svojeglavog rada pojedinih političara na državnom nivou, koji rade za svoje stranke, a ne za dobrobit svih građana”, istakao je Suljić.

Kao jedino dugoročno rješenje, on vidi usvajanje zajedničke strategije za povezivanje elektroenergetskih sistema država bivše Jugoslavije s mrežom Evropske unije, što je u skladu s preporukama Energetske zajednice.