Iran ne želi pregovarati sa Amerikom dok ne zaustave izraelske napade
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi upozorio je da “nema prostora za pregovore sa SAD dok se ne zaustavi izraelska agresija”.
Araghchi je danas u Ženevi na sastanku s britanskim ministrom vanjskih poslova David Lammy i njegovim kolegama iz Francuske i Njemačke. U komentaru za državnu televiziju, Araghči je rekao da će se švicarski razgovori fokusirati na nuklearna i regionalna pitanja.
Dodao je da se o teheranskom programu balističkih raketa ne može pregovarati.
Trumpovo novo dvosedmično razdoblje za pregovore izazvalo žurbu da se ožive zastali pregovori s Iranom
Odluka predsjednika Donalda Trumpa da otvori dvosedmični rok za pregovore prije nego što odluči o eventualnom napadu na Iran izazvala je hitne napore da se ponovo pokrenu razgovori koji su bili u zastoju otkako je Izrael prošle sedmice započeo svoju kampanju bombardovanja.
Nada među Trumpom i njegovim savjetnicima jeste da će Iran — koji je pod stalnim napadima Izraela i pretrpio gubitke u svom raketnom arsenalu — popustiti u svom čvrstom stavu i pristati na uslove koje je ranije odbijao, uključujući obustavu obogaćivanja uranijuma, navode američki zvaničnici.
Odgoda odluke, koja je uslijedila nakon dana sve ratobornijih poruka predsjednika sugerirajući da se priprema narediti napad, također Trumpu daje više vremena da razmotri moguće posljedice — uključujući rizik da SAD bude uvučen u inostrani sukob kakve je obećao da će izbjegavati.
Međutim, pokušaj pronalaženja diplomatskog rješenja u tako kratkom vremenskom roku suočava se s ozbiljnim preprekama od samog početka.
Ranije ove sedmice, u Bijeloj kući se raspravljalo o slanju specijalnog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa i potpredsjednika JD Vancea u regiju radi razgovora s Iranom. No, kako je Trump postajao sve skeptičniji prema mogućnosti uspjeha diplomatskih napora, ti planovi nikada nisu konkretizirani, te su i Vance i Witkoff do četvrtka ostali u Washingtonu.
Ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Njemačke i Francuske putuju u petak u Ženevu radi sastanka s iranskim predstavnicima, i već su informirani o detaljima posljednje ponude koju je Witkoff dao Iranu, a koju je Teheran odbacio prije početka izraelskih napada. Jedan američki zvaničnik rekao je da među američkim zvaničnicima ne postoje velika očekivanja od petkovog sastanka u Ženevi. Ipak, jedan dužnosnik Bijele kuće je ostavio mogućnost napretka otvorenom.
„Ovo je sastanak između evropskih lidera i Irana. Predsjednik podržava diplomatske napore naših saveznika koji bi mogli približiti Iran prihvatanju njegove ponude“, rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće.
Od početka izraelskih napada prije sedmicu dana, Iran konstantno poručuje SAD-u da neće učestvovati u daljim razgovorima dok se izraelska vojna operacija ne završi, tvrde dva izvora upoznata s porukama.
SAD do sada nije vršio pritisak na Izrael da obustavi napade, navode izvori. Trump je ove sedmice izjavio da je njegova poruka izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu bila da „nastavi dalje“.
Iran do sada nije dao nikakav signal da je spreman odstupiti od svojih stavova o obogaćivanju uranijuma, koje smatra nepovredivom crvenom linijom. Do četvrtka, prema američkim zvaničnicima, nije bilo zakazanih zvaničnih razgovora između SAD-a i Irana.
Odgodom odluke, čini se da Trump sve više vjeruje u mogućnost diplomatskog rješenja, iako je samo dan ranije sugerirao da je takav ishod izvan domašaja.
„Mislim da je predsjednik jasno dao do znanja da uvijek želi dati šansu diplomatiji. Ali, vjerujte mi, predsjednik se ne boji upotrijebiti silu ako bude potrebno“, izjavila je glasnogovornica Karoline Leavitt u četvrtak, prenoseći Trumpovu novu dvosedmičnu vremensku liniju. „Iran, kao i cijeli svijet, mora znati da su američke oružane snage najjača i najubojitija borbena sila na svijetu, s mogućnostima koje nijedna druga zemlja nema.“
Tokom niza sastanaka u tzv. „Situation Room-u“ ove sedmice, Trump je ispitivao savjetnike o tome da li američke „bunker-buster“ bombe mogu potpuno uništiti iransko podzemno nuklearno postrojenje Fordow, te koliko bi takva operacija trajala, tvrde osobe upoznate s razgovorima.
On je više puta insistirao da želi izbjeći bilo kakvu akciju koja bi mogla prerasti u višegodišnji sukob — nešto što mnogi njegovi lojalisti, uključujući njegovog nekadašnjeg glavnog stratega Stevea Bannona, s kojim je predsjednik ručao u četvrtak, smatraju neizbježnim ako odluči krenuti tim putem.
Iako je predsjednik upoznat s vojnim opcijama, i dalje ga zabrinjava mogućnost dugotrajnog rata. Svaka procjena o tome da li bi napad doveo do produženog angažmana SAD-a je predviđanje i, po svojoj prirodi, ne može pružiti potpuno zadovoljavajuće odgovore, rekao je jedan zvaničnik.
Novo dvosedmično vremensko ograničenje za pregovore nije naišlo na univerzalnu podršku. Jedan izraelski obavještajni zvaničnik izrazio je razočaranje što Trump ne donosi odluku — ni u jednom, ni u drugom pravcu.
„Ovo ne pomaže“, rekao je zvaničnik.
Trump će nastaviti sazivati sastanke na najvišem nivou obavještajnih službi u narednim danima, vraćajući se ranije iz vikend posjete svom imanju u New Jerseyju kako bi dobio ažurirane informacije u Bijeloj kući.
U diskusijama o svojim opcijama, najviše se oslanjao na direktora CIA-e Johna Ratcliffea i predsjednika Združenog generalštaba, generala Dana Cainea, prema osobama upoznatim s tim sastancima.
U središtu diplomatskih napora nalazi se Steve Witkoff, predsjednikov prijatelj i specijalni izaslanik za Bliski istok, koji predvodi pregovore čiji je cilj obuzdavanje iranskih nuklearnih ambicija. Witkoff je početkom mjeseca započeo direktnu komunikaciju sa svojim iranskim kolegom, ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem, a američka administracija je tokom posljednjih napetih dana održavala određeni nivo komunikacije s iranskim zvaničnicima, dok je Trump razmatrao vojni udar.
Plan koji je Witkoff posljednji put ponudio Teheranu zahtijevao je da Iran na kraju u potpunosti obustavi obogaćivanje uranijuma na svojoj teritoriji. Bijela kuća je u četvrtak saopštila da još uvijek smatra da zabrana iranskog obogaćivanja uranijuma mora biti sastavni dio konačnog dogovora.
Kako se evropski lideri pripremaju za petkov sastanak, njihov cilj će biti da „izmjere atmosferu“ i vide koliko su Iranci spremni da pronađu diplomatsko rješenje, s obzirom na njihovo uvjerenje da napadi s obje strane nisu rješenje, izjavio je jedan evropski zvaničnik.
Evropski lideri vjeruju da rizici povezani s iranskim nuklearnim programom i dalje postoje čak i u jeku izraelskih napada, jer Teheran i dalje posjeduje nuklearno znanje i možda sprovodi tajne aktivnosti povezane s nuklearnim naoružanjem koje se ne mogu uništiti vojnim udarima.
U međuvremenu, većina američkih diplomata koji nisu u Trumpovom najužem krugu u State Departmentu nisu dobili konkretna uputstva kako da komuniciraju s američkim saveznicima o diplomatskim naporima, potvrdili su američki i evropski diplomati.
To je dovelo do mnogih frustrirajućih razgovora s inostranim sagovornicima, jer američke diplomate često nemaju odgovore koje bi mogli ponuditi saveznicima dok pokušavaju definisati svoju diplomatsku i vojnu strategiju u regiji, oslanjajući se samo na Trumpove izjave.
Dok Trump važe svoje opcije, državni sekretar Rubio je bio uz njega, također se ranije ove sedmice povukavši s samita G7 u Kanadi zajedno s predsjednikom.
Najviši američki diplomata je u ponedjeljak razgovarao sa svojim kolegama iz Francuske, Velike Britanije i Evropske unije o naporima da se „podrži diplomatski put koji osigurava da Iran nikada ne razvije nuklearno oružje“, navodi se u saopćenju State Departmenta.
U srijedu je Rubio razmijenio mišljenja o toj temi s norveškom ministricom vanjskih poslova. U četvrtak se sastao s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem prije nego što Lammy otputuje u Ženevu na razgovore, a obojica su se složila da Iran nikada ne smije razviti niti steći nuklearno oružje, prema navodima State Departmenta.
„Na sastanku sa sekretarom Rubiom i specijalnim izaslanikom za Bliski istok Witkoffom u Bijeloj kući danas, razgovarali smo o tome da Iran mora pristati na dogovor kako bi se izbjegla eskalacija sukoba. Postoji vremenski prozor od dvije sedmice u kojem se može postići diplomatsko rješenje“, izjavio je Lammy u četvrtak.
Američki zvaničnici, uključujući Witkoffa, također su aktivno komunicirali s predstavnicima zemalja iz regije, od kojih su mnogi ponudili pomoć u posredovanju za diplomatski izlaz iz krize. Više izvora navodi da je Iran odgovarao na poruke posrednika, ali njihovi odgovori se nisu promijenili.
