Istraživanje u Hrvatskoj: Trećina maturanata misli da su gejevi bolesni

Mladima pri sklapanju prijateljstava nisu bitne rasa, vjera ili nacionalnost, a na njihovo političko znanje uveliko ovisi vrsta srednjoškolskog programa koji pohađaju, što pokazuje potrebu za kvalitetnijom implementacijom građanskog odgoja i obrazovanja, istaknuto je na današnjem predstavljanju rezultata istraživanja “Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih škola” na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Istraživanje je provedeno u 67 završnih razreda iz 59 srednjih škola širom Hrvatske tokom marta 2021. godine.

Negativni stavovi

Uzorak od 1.122 učenika nacionalno je reprezentativan s obzirom na regionalne zastupljenosti i vrstu srednjoškolskog programa (gimnazijski, četverogodišnji i petogodišnji strukovni te trogodišnji strukovni). Cilj istraživanja je bio dobiti uvid u nivoe i strukturu političke pismenosti učenika i učenica. Istraživanjem se nastojalo ispitati politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosne stavove i afinitete, razinu medijske pismenosti, građanske kulture i navike mladih.

– Socio-politički stavovi mladih u 2021. godini su, generalno govoreći, nešto demokratičniji nego što je to pokazalo istraživanje iz 2015. godine. To se posebno uočava kod stavova prema homoseksualnim osobama, u smanjenom priklanjanju autoritarnim tendencijama, kod stavova prema medijima te u odnosu prema vlastitoj i tuđoj naciji. Ipak, i dalje ima potrebe i prostora za razvoj demokratske kulture mladih. Primjerice, iako se ove godine primjećuje značajan pomak u pravcu tolerantnijeg odnosa prema osobama homoseksualne orijentacije, kod dijela sudionika/ca još su prisutni negativni stavovi i diskriminatorne težnje spram ove manjinske skupine – naglasila je Jelena Matić Bojić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Tri četvrtine učenika protiv je autocenzure, otkrilo je istraživanje. Dvije trećine je protiv zabrane medijskog izvještavanja. Kažu da su stavovi prema medijima pozitivniji nego prije 2015. godine.

Preko 90 posto ispitanika, kaže istraživanje, može se zamisliti u prijateljstvu s osobom druge vjere ili nacije.

Samo deset posto smatra da bi u Hrvatskoj etnički Hrvati trebali imati veća prava. Što se tiče nacije, mladi su neskloni tome da su pravi Hrvati samo katolici. Ne slažu se da bi se Hrvatska trebala definirati kao država hrvatskog naroda.

Trećina ispitanih u 2021. smatra da je homoseksualnost poremećaj ili bolest te da homoseksualne osobe ne bi trebale javno istupati zbog opasnosti od lošeg utjecaja na mlade. Gotovo 50 posto učenika/ica smatra da se homoseksualna orijentacija ne bi trebala javno isticati i da bi homoseksualne osobe ovaj aspekt identiteta trebale izražavati samo u privatnoj sferi.

Stavovi su progresivniji i na polju rodne ravnopravnosti u odnosu na prethodne rezultate. No oko 20 posto učesnika slaže se s tim da je muškarac taj koji mora zarađivati kako bi prehranio obitelj.

Ukorijenjenost rodnih stereotipa

Manje od 50 posto učesnika odbacuje ideju da su žene biološki predodređene za poslove s ljudima, kao što su učiteljice i njegovateljice, nego za bavljenje tehnikom i informatikom. Činjenica da otprilike četvrtina ispitanih na tu temu zauzima neodlučnu poziciju, dok četvrtina smatra da odabir i uspjeh u poslu jesu biološka zadatost, govori o ukorijenjenosti rodnih stereotipa čije se posljedice mogu manifestirati u budućim odlukama i ponašanjima učenika i učenica.

Pozitivan nalaz jest da preko 90 posto mladih može zamisliti da im osoba druge rase, vjere ili nacionalnosti postane prijatelj.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79