Vijeće ministara Bosne i Hercegovine raspravljat će na sjednici, zakazanoj za sutra, o brojnim temama, a ključna točka odnosi se na izmjene Izbornog zakona BIH. Pred ministre, koji će prisustvovati sjednici stiže prijedlog Ministarstva pravde BiH, za mnoge prijedlog HDZ-a BiH. Jasno je da za ovaj prijedlog izbornog zakona nema saglasnoti partnera na državnoj razini, jer svako nudi svoj prijedlog rješenja.
Najzanimljivija tačka dnevnog reda pod rednim brojem tri – Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Predlagač ministarstvo pravde BiH, u kojem su i najupućeniji u sami tekst zakona. I dok se prognozira šta će on donijeti, jasno je da zajedničkog stava partnera nema. Za mnoge ovo je prijedlog HDZ-a, u kojem je upravo njima otvoren put do legitimnog predstavljanja.Tako su čelnici trojke jasno poručili da ga neće prihvatiti i nude svoje rješenje primjenjujući Šmitove odluke.
“Čini mi se da će svi uraditi sve što su obećali, od toga da će HDZ poslati u proceduru prijedlog zakona kojega su sami izradili, do toga da će ga Trojka odbiti i rekao bih da ćemo se nastaviti vrtiti u istome krugu. Ono što je jasno da su potrebne izmjene izbornog i da je potrebna dorada, ja bih rekao, i loših rješenja koje je nametnuo visoki predstavnik”, stava je novinar Zoran Krešić za BHRT.
“Tako da je upitno da li će doći do postavljanja na dnevni red, ako i dođe najvjerovatnije od toga neće ništa biti, neće proći, tako da će to biti još jedan od mnogobrojnih pokušaja jedne od političkih opcija, u ovom slučaju HDZ-a, preko ministarstva pravde da proguraju ono što oni žele”, kaže politički analitičar iz Banja Luke Mladen Bubonjić.
Upitno je i prisustvo pojedinih ministara, poput Elvedina Konakovića i Sevlida Hurtića, zbog ranije preuzetih obaveza ili godišnjih odmora. Poznato je da kadrovi SNSD-a pitanje izbornog zakona spuštaju na entitetski nivo, iako taj zakon nije stupio na snagu. Sve više nesuglasica na relaciji Trojka -HDZ BiH. Jer neophodno je u izmjene uvrstiti odluke visokog predstavnika. A čini se sve vodi ka degradiranju institucije visokog predstavnika, smatra profesor Amel Delić.
“Jeste ova činjenica kada se faktički tiho osporava legitimitet, onda i nadležnost visokog predstavnika, jer nema potrebe da se ono što jе on već donio razmatra u novom zakonskom tekstu koji je faktički stupio na snagu i postoji stroga pravna obaveza da se to implementira u praksi”, navodi Delić.
Prognoze negativne, jer partneri gledaju u različitim pravcima. Najizvjesnije je o tom pitanju raspravljati nakon lokalnih izbora, jer se raspisivanje očekuje ove sedmice. Svjedočimo da većina demokratskih zemalja ima institut prijevremenih izbora.Ta opcija u BiH se koristi samo u rijetkim situacijama, na lokalnom nivou. Iako analitičari smatraju da to nedostaje izbornom zakonu BiH, svjesni su da to vlastima nije prioritet.
“Primarno jе pitanje kako implementirati presude sudova, kako domaćih tako i međunarodnih, a vezano za legitimno političko predstavljanje i za mogućnost kandidature takozvanih Ostalih”, ističe politolog Danijel Vidović.
“U BiH nemamo vanredne izbore i to je velika greška, najbolje to vidimo po zemlajma susjedstva, u Hrvatskoj i Srbiji svako malo su izbori i to je ono gdje će građani najlakše naučiti demokratiju, mi smo ovako zarobljeni 4 godine sa jednim političarima”, napominje politički analitičar Ivana Marić.
Političari se nadaju kompromisu. Ali sudeći prema stavovima koje smo čuli u javnosti, teško je očekivati da će zakon stići dalje od toga da će se naći na predloženom dnevnom redu.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
