Izvještaj Svjetske banke: Bosna i Hercegovina suočena je sa novim ekonomskim izazovima

Šest zemalja Zapadnog Balkana suočava se sa novim ekonomskim izazovima uprkos neočekivano snažnom oporavku od recesije izazvane pandemijom koronavirusa, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Ekonomija BiH se snažno oporavila u 2021. godini nakon ekonomske krize izazvane pandemijom, sa procijenjenim rastom od 7,1 posto. Rast realnog BDP-a je vođen naglim skokom izvoza i snažnim rastom privatne potrošnje, ali se očekuje usporavanje rasta ekonomske aktivnosti u 2022. godini na 2,7 posto, jer rat u Ukrajini utječe na trgovinsku razmjenu i dodatno povećava cijene energije i hrane.

“Neizvjesnost i utjecaji rata u Ukrajini pojačavaju potrebu da vlasti u Bosni i Hercegovini ubrzaju strukturne reforme i vode obazrivu fiskalnu politiku kako bi ublažili povećane rizike, uz istovremeno nastojanje da kreiraju ekonomske prilike za svoje građane i postignu otporan oporavak nakon pandemije koronavirusa”, rekao je Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Rast BDP-a u ovom regionu dostigao je stopu od 7,4 posto u 2021. godine, nakon pada od 3,2 posto u 2020. godini. Ovaj povratak na putanju rasta bio je praćen otvaranjem velikog broja novih radnih mjesta, a potražnja za radnom snagom doprinijela je smanjenju siromaštva u svih šest zemalja Zapadnog Balkana.

Stopa zaposlenosti na Zapadnom Balkanu porasla je u 2021. na historijski najviši nivo od 45,8 posto, prvenstveno vođena oporavkom zaposlenosti u Srbiji i na Kosovu. Glavni pokretač rasta bio je izuzetno snažan oporavak potrošnje, čemu su doprinijeli fiskalni podsticaji, oslobađanje potisnute potražnje i ublažavanjem ograničenja kretanja i putovanja.

“Uprkos snažnom oporavku od pandemije, Zapadni Balkan se sada suočava sa novim izazovima čiji uticaj dodatno otežava rat u Ukrajini, a među njima su rast cijena energije i hrane, visoka inflacija i usporavanje trgovinske razmjene i investicija”, rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Post-pandemijski oporavak prekinut je početkom rata u Ukrajini, čije se posljedice osjećaju širom ovog regiona. Prema sadašnjim projekcijama, u 2022. godini stopa rasta na Zapadnom Balkanu iznosit će 3,1 posto.

“Zemljama Zapadnog Balkana bit će potrebna pažljivo promišljena podrška u vidu javnih politika koje će im omogućiti da nađu izlaz iz ovih kriza i zaštite značajne rezultate ostvarene tokom 2021.godine, između ostalog i na polju smanjenja siromaštva”, istakla je Gelder.

Ekonomskim izgledima ovog regiona prijete ozbiljni negativni rizici.

Širenje sukoba ili dugotrajan rat u Ukrajini mogli bi dodatno da otežaju globalnu trgovinu i dovedu do rasta cijena energije i hrane. Održivost javnog duga može postati razlog za brigu ako se već ograničeni fiskalni prostor dodatno suzi usljed odgovora javnih politika na više cijene energije i hrane uz povećanje troškova refinansiranja.

“U takvom okruženju, zemlje moraju da usmjere svoje javne politike na izgradnju otpornosti i sprovođenje strukturnih reformi u cilju podrške rastu i prevazilaženja kriza”, kaže Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke i jedna od autora izvještaja.

Ona ističe kako sa ograničenim fiskalnim prostorom, zemlje će morati pažljivo da izvagaju troškove i koristi od preuzimanja novih finansijskih obaveza u cilju odgovora na više cijene energenata i hrane, pri čemu bi kao prioritet trebalo da postave potrebe najosjetljivijih domaćinstava.

U kontekstu energetske krize u Evropi, u izvještaju se predstavlja i procjena osjetljivosti zemalja Zapadnog Balkana na udare izazvane rastom cijena energije.

U izvještaju se navodi da na Zapadnom Balkanu ne može biti održivog rasta bez strukturnih reformi u cilju podizanja produktivnosti, jačanja konkurentnosti, ulaganja u ljudski kapital i unaprjeđenja upravljanja.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79