Jednošalterski sistem u FBiH nije uspostavljen ni nakon šest godina od najave

Registracija preduzeća, prema podacima Agencije za promociju stranih investicija FIPA, u Republici Srpskoj traje tri dana i odvija se preko Agencije APIF. U Federaciji BiH, kažu, za ovu proceduru potrebno je pet dana, dok je prema podacima Svjetske banke za 2020. godinu, to vrijeme 10 dana.

Međutim, procedure u Federaciji BiH najčešće u praksi traju znatno duže.

Iako je iz Vlade Federacije BiH još 2015. godine najavljeno pokretanje jednošalterskog sistema registracije preduzeća – One stop shop, to se još uvijek nije desilo.

“Pokretanje One stop shopova u BiH se predlaže već duži period, međutim, još uvijek nije zaživjelo. One stop shop bi u praksi značilo da investitor može završiti svu potrebnu papirologiju za osnivanje firme na jednom šalteru, što bi ubrzalo i pokretanje investicije. Očigledno je da postoji neki zastoj koji će, nadamo se, biti prevaziđen za dobrobit ekonomskog razvoja zemlje”, kazali su nam iz FIPA, odakle su istakli i kako dugotrajne procedure, ne samo oko registracije, već i izdavanja različitih dozvola, djeluju destimulirajuće na investitore, te kako je upravo to često velika prepreka širenju investicija.

Iz Vlade Federacije za Klix.ba kažu kako je jednošalterski sistem kompleksan projekt “imajući u vidu administrativni ustroj i nadležnosti različitih administrativnih nivoa”.

“Troškovno i vremenski, to je izuzetno zahtjevan projekt jer uključuje komponentu digitalizacije i stvaranja preduslova za implementaciju jednošalterskog sistema u vidu potpuno funkcionalnog sistema interoperabilnosti. Jednošalterski sistem podrazumijeva da je moguće na jednom mjestu obaviti sve aktivnosti vezane za pokretanje biznisa, od predaje zahtjeva do registracije uposlenih, poreznih brojeva, dozvola itd. Za implementaciju je potrebno izmijeniti više od 30 propisa, a uključuje i učešće velikog broja institucija i administracija na općinskom, kantonalnom i federalnom nivou”, kazali su iz Vlade FBiH.

Od pokretanja projekta, kažu, urađen je značajan broj aktivnosti, uključujući promjene pravnog okvira kroz izmjene i dopune relevantnih ključnih zakona, kao i digitalizacija arhiva registracije kao neophodnog preduslova za realizaciju projekta.

“U proteklom periodu pripremljena je analiza postojećeg stanja u okviru kojeg su identifikovani propisi koje je neophodno mijenjati s ciljem uspostavljanja jednošalterskog sistema registracije. Osnovana je i interresorna radna grupa čiji je zadatak bio da, uz podršku Britanske ambasade i Grupacije Svjetske banke, analizira stanje, kreira i omogući provođenje preporuka za uspostavljanje one stop shop sistema. Tokom 2018, 2019. i 2020. godine, na implementaciji Projekta Jednošalterski sistem poslovanja i elektronske registracije poslovnih subjekata – One stop shop, realizovan je veliki broj aktivnosti među kojima su i izmjena propisa, pa i onih čije donošenje je u formi izmjena i dopuna, odnosno nacrta, prošlo parlamentarnu proceduru”, ističu iz Vlade.

Započet je, dodaju, i proces digitalizacije registra poslovnih subjekata u registracionim sudovima Federacije BiH. Digitalizacija podrazumijeva skeniranje registara poslovnih subjekata koji se trenutno nalaze u papirnom obliku, oko 17 miliona dokumenata se treba skenirati i indeksirati. Do sada je 90 posto registracionih sudova završilo procesom skeniranja i trenutno rade indeksaciju skeniranih dokumenata, dok ostali sudovi nastavljaju sa skeniranjem.

“Uzimajući u obzir složenost procesa koji podrazumijeva uključenost velikog broja institucija na svim nivoima vlasti, kao i količinu do sada poduzetih i realizovanih aktivnosti, vjerujemo da će ovaj proces biti okončan u što skorijem periodu”, poručili su iz Vlade.

Dobar primjer gdje funkcioniše jednošalterski sistem su Tešanj, Teslić i Žepče, što se pokazalo kao veoma dobar potez lokalnih vlasti jer su time uspjeli pojednostaviti procedure i olakšati investitorima.

“Još 2015. godine Općina Žepče i Razvojna agencija Žepča pokrenuli su inicijativu formiranja Centra za investitore čiji rad se odvija na principu one stop shopa – sve na jednom mjestu. Osnovna zadaća je biti na raspolaganju domaćim i i stranim investitorima i pružiti im pomoć kod realizacije investicije u općini Žepče. Osnivanjem ovog centra ubrzan je protok informacija između investitora i Općine u oblastima koje su zajedničke, a radi se o ishodovanju dozvola i drugih dokumenata i aktivnosti u investicionom procesu. Reakcija poslovnog sektora bila je pozitivna jer na jednom mjestu imaju priliku da dobiju relevantne povratne informacije koje su vezane za gradnju objekata, osnivanje poslovnog subjekta, kreditiranje i dostupnost grant sredstava za kompanije, kao i da ostvare vezu sa institucijama od interesa za njihov problem putem Centra za investitore”, kazala nam je Branka Janko, direktorica Razvojne agencije Žepča (RAŽ).

U 2020. godini, kaže Janko, u okviru ovog centra pružena je savjetodavna pomoć za 63 investitora općine Žepče kod prijave na javne pozive, pružena je mentoring usluga za dvije kompanije, interes za osnivanje obrta iskazalo je 10 osoba, sedam osoba je pokrenulo registraciju obrta, a osigurana im je podrška u prijavi za otvorene programe Federalnog zavoda za zapošljavanje, tehnička podrška u pripremi tri projekta za MSP sektor, izrađen je jedan poslovni plan, te je pruženo najmanje 50 usmenih konsultacija privrednicima koje se odnose na detalje objavljenih javnih poziva namijenjenih poduzetnicima.

“Na nivou općine se obavlja registracija obrta, dok se registracija kompanija koje se osnivaju kao društvo sa ograničenom odgovornosti obavlja na nivou Kantona, Kantonalni sud. Kada je u pitanju osnivanje obrta, ovaj proces se završava u istom danu, za najviše 2 sata. Općina Žepče ima praksu da troškove za registraciju obrta svede na minimum ili čak donese odluku i o oslobađanju ako se radi o obrtima koje osnivaju mladi. U sklopu Službe za graditeljstvo i prostorno uređenje posebno je uspostavljen centar za izdavanje dozvola za poslovne subjekte kako bi se dao prioritet njihovom rješavanju potreba. U situaciji kada investitor prikupi sve dokumente koji su obvezni, Služba izdaje dozvolu za 48 sati”, kazala je Janko.

Rok za donošenje odluke o upisu u sudski registar, ukoliko je dokumentacija kompletna i ako su ispunjeni svi materijalni i formalni uslovi, u Republici Srpskoj je tri dana, potvrdili su nam i iz Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF).

APIF prijavu sa dostavljenom dokumentacijom odmah, bez odgađanja dostavlja nadležnom sudu koji ima rok od dva dana da ispita i utvrdi da li su ispunjeni uslovi za upis u registar i da donese odluku o upisu u sudski registra. Nakon toga odluka u vidu rješenja ili zaključka se vraća u APIF gdje stranka istu preuzima.

“Početkom funkcionisanja jednošalterkog sistema strankama je postupak osnivanja značajno pojednostavljen i ubrzan u smislu da stranke sada neophodnu dokumentaciju predaju na šalteru APIF-a i tu dobijaju sve što im je neophodno za početak rada. Ranije su stranke morale kod nadležnog organa posebno da pribavljaju JIB, matični broj, rješenje o registraciji, a sada na jednom mjestu u sklopu jednog postupka dobijaju JIB, matični broj, razvrstavanje po djelatnosti i rješenje o registraciji. Procedura za registraciju poslovnog subjekta je takva da zainteresovana stranka podnosi prijavu za registraciju poslovnog subjekta sa potrebnom dokumentacijom na šalteru APIF-a, APIF prijavu i skeniranu dokumentaciju unosi u JIS (Jedinstveni informacioni sistem) koji subjektu generiše matični broj, zatim dokumentaciju dostavlja nadležnom sudu koji ima rok od dva dana da ispita ispunjenost uslova za upis, isti rok ima i nadležni poreski organ da subjektu dodijeli JIB. Ukoliko su ispunjeni svi uslovi nadležni sud donosi rješenje o registraciji ili ukoliko postoje neki nedostaci sud donosi zaključak kojim stranci nalaže da u određenom roku otkloni nedostatke. Odluka suda se vraća nazad u APIF gdje stranka preuzima rješenje i obavještenje o razvrstavanju po djelatnosti čime bi postupak registracije bio završen”, kazao nam je Petar Jokanović, koordinator jednošalterskog sistema u APIF-u, te pojasnio kako je na internet stranici APIF-a dostupna prijava za registraciju poslovnog subjekta, kao i instrukcije za registraciju.

Prema podacima Svjetske banke troškovi za registraciju preduzeća u Federaciji iznose 290 KM, dok stranke u RS-u plaćaju troškove naknade APIF-u u iznosu od 35 KM, oslobođeni su plaćanja sudske takse, te plaćaju samo troškove objave rješenja u Službenom glasniku RS-a.

“U postupku se javljaju još neki troškovi prilikom prikupljanja dokumentacije i početka rada (poresko uvjerenje, ovjera potpisa, izrada pečata i sl.). Pojednostavljenje postupka registracije, odnosno omogućavanje strankama da cijeli postupak završe na jednom mjestu i završavanje registracije u 5 jednostavnih koraka sigurno je olakšalo posao investitorima i dalo doprinos pozitivnom poslovnom okruženju u odnosu na raniju registraciju koja se sastojala od 11 koraka”, zaključio je Jokanović.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79