Jesu li mladi u Bosni i Hercegovini generacija nade ili odlaska
Prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini, više od 764.000 mladih, uzrasta od 14 do 29 godina, živi u našoj zemlji. Današnja generacija mladih suočena je s izazovima koji nisu samo specifični za naše društvo, nego su duboko ukorijenjeni u naslijeđu prošlih generacija. Jesmo li pred generacijom nade ili odlaska?
Studija o mladima, sprovedena prošle godine, pokazuje da čak dvije trećine mladih u BiH želi napustiti zemlju. Milenijalci i “generacija Z”, kako se nazivaju današnje generacije, često vide emigraciju kao jedino održivo rješenje.
Rada Mićić, predsjednica Omladinske organizacije “Vizija mladih” Bijeljina za BHRT: „Mladi su itekako razočarani jer se njihov trud i rad ne cijene dovoljno, a njihove sposobnosti često se mnogo više cijene u drugim državama nego u rodnom kraju.“
Adi Salčinović, direktor Centra za mlade INPUT Zenica: „Mladi u BiH se osjećaju nesigurno i nemaju mnogo prilika za napredak. No, ima dosta onih koji se trude i pokazuje da nisu bez nade. Mi kao društvo trebamo pružiti više podrške mladima.“
Iako istraživanja sugeriraju da se trend odlaska mladih smanjuje, migracije i dalje predstavljaju jedan od gorućih problema, a uzrok su korupcija i ogromni nedostaci povjerenja u sistem i političke stranke.
Slobodan Blagovčanin, Omladinski resursni centar Tuzla:„Razumijemo mi mladi kako politika funkcioniše ovdje, to je jedan od razloga zašto se mnogi ne uključuju – jer nam je jasno da se nacionalizam koristi kako bi se zadržala vlast.“
Rada Mićić, predsjednica Omladinske organizacije “Vizija mladih” Bijeljina: „Nervira me kada čujem političke parole uoči izbora koje obećavaju mnogo mladima, a u stvarnosti nas samo iskorištavaju za lijepljenje plakata i sakupljanje glasova.“
Današnji mladi žele više od pukog zaposlenja – oni traže prilike koje će im omogućiti da ostvare svoje ideje, da napreduju i da se osjećaju cijenjeni.
Aziz Đipa, Institut za razvoj mladih “Kult”: „Kada smo ih pitali šta bi trebalo biti prioritet vlasti, obrazovanje i zapošljavanje, odnosno promjene u obrazovanju i zapošljivosti, su bili najvažniji. Takođe, spomenuli su sigurnost, zdravstvenu zaštitu i upravljanje migracijama.“
Usprkos svim izazovima, postoji značajan broj mladih koji odlučuju ostati i boriti se za promjene. Mnogi od njih pokreću startape, bave se građanskim aktivizmom i stvaraju nove prilike.
Anastasija Gogić, Udruženje mladih “UM” Bijeljina: Važno je shvatiti da se velike promjene u društvu mogu dogoditi samo ako mi budemo ti koji pokrećemo te promjene. Mi ćemo biti na pozicijama na kojima donosimo odluke, ali mi odlučujemo da li ćemo nastaviti koracima onih starih ili donijeti promjene.“
