Kad nema deratizacije, miševi kolo vode

Zbog problema sa tenderima i administracijom ove godine redovne proljetne deratizacije u KS-u neće biti

Već je sasvim izvjesno da redovne, proljetne deratizacije u KS-u neće biti. Nakon tri godine redovnog održavanja, redovnih proljetnih i jesenjih deratizacija, ove godine problem su ponovo napravili tenderi i administracija, što je doprinijelo tome da Ministarstvo zdravstva KS-a ne odabere izvođača na vrijeme.

VELIKI RIZIK

Ni zmije u garažama tržnih centara u centru grada, pojava sve većeg broja glodara, veliki rizik za zdravlje stanovnika nisu animirali nadležne da se pozabave ovim pitanjem.

– U protekle tri godine smo na osnovu ugovora koji smo imali sa Ministarstvom zdravstva KS-a na vrijeme i vrlo kvalitetno radili proljetnu (april, maj, juni) i jesenju (oktobar i novembar) sistematsku deratizaciju, zahvaljujući čemu su štetočine svedene na biološki minimum. Još stanje nije alarmantno, ali ukoliko se nešto ubrzo ne poduzme, već idući mjesec mogli bismo imati ogroman problem sa gmizavcima i glodarima. Vrijeme, velika vlaga, poplave, klimatske promjene su dovele do toga da se te životinje pojavljuju na mjestima na kojima nikada prije nisu, kazala je Elna Ibrahimović, direktorica Sanitacije.

Stručnjaci Sanitacije su u prethodnom periodu tretirali kompletan Kanton Sarajevo i odlično poznaju kritične tačke kojih je u Sarajevu puno.

– Najviše poziva, da udaljimo od kuća zmije, dobijamo iz Starog Grada. Čak smo svake godine imali iskustva i sa pojavom zmija otrovnica ili poluotrovnica, najčešće na Darivi, Bembaši, a desi se i u koritu Miljacke prema Centru. S druge strane veliki rizik je i razmnožavanje glodara koji su prenosioci brojnih bolesti, a ovo vrijeme im itekako odgovara. Među najopasnijim bolestima koje prenose glodari je hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, poznata i kao mišija groznica.

ZARAZA
To je akutna virusna bolest koja se manifestira vrućicom, krvarenjima i oštećenjem rada bubrega, a nerijetko zahtijeva i bolničko liječenje. S obzirom na povremenu pojavu ove bolesti, neophodno je uvijek imati na umu preporučene mjere sprečavanja zaraze. Rezervoar zaraze predstavljaju divlji mišoliki glodavci, a do zaraze dolazi udisanjem kontaminiranog aerosola, te konzumacijom zaražene vode i hrane pa su posebno ugrožena mala djeca koja se igraju u parkovima i na livadama, dodala je Ibrahimović.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79