Kad uniforma izgubi autoritet: Vjeruju li građani još policiji?

Od zaštitnika zakona do njegovih kršitelja, može li se povjerenje obnoviti?

Posljednjih mjeseci javnost u Bosni i Hercegovini svjedoči nizu slučajeva u kojima su pripadnici policijskih struktura dovođeni u vezu s teškim krivičnim djelima – od droge, organizovanog kriminala, pa do podvođenja maloljetnica.

Iako se formalno radi o „izolovanim incidentima“, njihov broj i težina ostavljaju ozbiljne posljedice po povjerenje građana u instituciju koja bi trebala biti prva linija zaštite zakona i sigurnosti.

Teško je građanima objasniti da pojedinac ne predstavlja sistem onda kada se iznova otkrivaju afere u kojima su uključeni policijski službenici, inspektori, pa čak i oni na rukovodećim pozicijama. Problem više nije samo u krivičnim djelima, već u osjećaju da je dio sistema zakazao – da unutrašnji mehanizmi kontrole nisu reagovali na vrijeme ili su svjesno okretali glavu.

U takvom ambijentu, granica između „pojedinačne odgovornosti“ i „sistemske slabosti“ postaje sve tanja.

Građani se s pravom pitaju kako da vjeruju policiji ako se upravo oni koji bi trebali provoditi zakon nalaze s druge strane zakona. Povjerenje se ne gubi preko noći, ali se itekako brzo urušava kada se stvori dojam da se nepravilnosti toleriraju, zataškavaju ili sankcionišu tek kada dospiju u javnost. Posebno je zabrinjavajuće kada su u aferama uključeni slučajevi zloupotrebe položaja, jer to šalje poruku da moć i značka mogu poslužiti kao štit, umjesto kao odgovornost.

Ipak, generalizacija bi bila pogrešna. U policijskim redovima i dalje radi veliki broj profesionalnih, poštenih ljudi koji svoj posao obavljaju časno i pod pritiskom. No, upravo zbog njih, sistem mora biti beskompromisan prema onima koji ga kompromitiraju. Bez odlučnih unutrašnjih istraga, jasnih sankcija i potpune transparentnosti, svaka nova afera dodatno će nagrizati već poljuljano povjerenje.

Pitanje više nije da li građani vjeruju policiji, već koliko su još spremni da joj vjeruju.